Gig ekonomija
Sve veći broj korporativnih predstavnika gig ekonomije počinje polako napuštati europske države. Razlog za to su novi zakoni koje države donose u cilju zaštite prava radnika u ovoj ekonomiji.
Prve godine priče o gig ekonomije su pojednostavljeno gledajući bile godine Ubera. To su bile godine pravnih borbi, korupcija i drugog kako bi Uber dobio nacionalna dopuštenja za rad. Primjer tih borbi biva Uberova kupovina Europske komesarice koja potom prisiljava države da dopuste rad ove korporacije.
Hrvatska je po pitanju Ubera priča za sebe. Ona se godinama protivila Uberu da bi na kraju Plenkovićeva vlada donijela zakon kojim se Uber proglašava digitalnom platformom, a ne taksi službom. Taj zakon biva donesen praktički istovremeno s presudom najvišeg Europskog „suda” koji Uber proglašava taksi službom.
Ukratko predpandemijsko doba je bilo doba za ili protiv Ubera i sličnih korporacija iz gig ekonomije. Sada u postpandemijsko doba situacija se počela drastično mijenjati zahvaljujući zakonskim rješenjima i inflaciji.
Prva važna korporacija koju spominjemo biva turski Getir koji 2021 preuzima britanski Weezy,a sljedeće godine i njemački Gorillas. Da bi razumjeli stvarnu veličinu ove korporacije navesti ćemo još da je još 2021 ona bila preuzela španjolski BLOK,a 2022 postigla dogovor s Just Eat Takeway iz Nizozemske.
Sve u svemu riječ je o ekstremno važnom predstavniku gig ekonomije koji se nakon svih širenja danas nalazi pred bankrotom. U pokušavanju spašavanja Getir smanjuje troškove poslovanja pa napušta Francusku, Italiju, Španjolsku i Portugal.
Službeno je Getir napustio Španjolsku zbog manjeg obima poslova iako svi znaju da je pravi razlog bio radno zakonodavstvo. Tijekom ljeta 2021 godine drugi predstavnik gig ekonomije, korporacija imena Deliveroo napušta Španjolsku nakon novog radnog zakona.
Tim zakonom biva regulirano da su osobe koje rade za tvrtke iz gig ekonomije zaposlenici tih tvrtki. To znači da su im one dužne uplaćivati zdravstveno i mirovinskog osiguranje kao i davati plaćeni godišnji odmor. Iz identičnog razloga će Deliveroo napustiti i Nizozemsku dok Njemačku iz nejasnih razloga napušta još 2019.
Kako smo priču o gig ekonomiji započeli s Uberom red je da ju s njim i završimo. Tijekom rujna 2023 Uber je upozorio Europsku komisiju koja priprema novi zakon, direktivu o gig ekonomiji da razmisli o posljedicama.
U osnovi Europska unija priprema zakon kojim će osobe koje obavljaju poslove za Uber, Deliveroo, Getir, Delivery Hero (Glovo) i druge postati radnici s svim radnim pravima. Komentirajući taj zakon Anabela Diaz, šef Ubera Europa je najavila da će tada broj „radnika” biti smanjen za 50-70 %,a cijena usluge će porasti 40 %.
Ona je pored ostalog navodeći te cifre citirala procjene Europske komisije, a ne samo one Ubera. Po njoj u cijeloj Europskoj uniji će se ponoviti ono što se dogodilo u Španjolskoj, Ženevi i Njemačkoj gdje sada imaju manje vozača i veće cijene.
Bolt, Uber i druge korporacije stoga pritišću Europsku komisiju da promjeni zakon koji misli donijeti, ali to se navodno neće dogoditi. Ako Europska komisija na kraju krajeva stvarno donese takav zakon onda možemo reći da će on označiti kraj gig ekonomije u Hrvatskoj i EU.
Pravo pitanje glasi da li će „radnici” zbog toga plakati ?