Sumnjive smrti
Od početka godine do danas visoki broj postsovjetskih poduzetnika i političara je preminuo. Strogo statistički govoreći ovi slučajevi spadaju u sumnjive smrti.
O tim smrtima su zapadni mediji ranije javljali, ali postoje i one koje nisu spominjane. Da bi u određenom smislu razumjeli kako funkcionira tamošnji sistem vratiti ćemo se malo u prošlost.
U ožujku 1985 godine Konstantin Černjenko je generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog saveza i predsjednik države. On živi prikopčan na bolničke aparate, ali njegovo zdravstveno stanje je stabilno. Dana 10 ožujka dok se članovi Politbiroa koji su protivnici Gorbačova ne nalaze u Moskvi biva izvršena „operacija nasljednik”. Černjenko prirodno umire,a Gorbačov biva izabran za generalnog sekretara.
Sada skačemo u 1991 godinu i događaje nakon pokušaja svrgavanja Gorbačova. U fondu Komunističke partije Sovjetskog saveza se nalazi između 2.6 i 10 milijardi dolara. 26 kolovoza 1991 Nikolaj Kručina, financijski direktor Komunističke partije je „skočio” s prozora u smrt. Njegov prethodnik na položaju Georgij Pavlov doživljava istu sudbinu mjesec dana kasnije, a to će se dogoditi i s trećom osobom koja ima pristup novcu. Treba li reći da je novac nestao ?
Ukratko to je način kako tamošnji sistem rješava „probleme”. S jedne strane imamo „prirodne” smrti kod osoba u godinama ili s zdrastvenim problemima, a s druge „samoubojstva”.
Sada nam je red da skočimo u sadašnjost i spomenemo sumnjive smrti u 2022 godini. Bivši menadžer drugog najvećeg proizvođača plina u Rusiji je navodno izmasakrirao obitelj i izvršio samoubojstvo. Po identičnom scenariju je navodno i bivši potpredsjednik Gazprombanka počinio samoubojstvo.
Inače oba ova travanjska navodna samoubojstva su čiste kopije ožujskog „samoubojstva” milijardera Melnikova. Potom nam je red spomenuti „samoubojstvo” ukrajinskog tajkuna Mikhail Watforda koji je živio u britanskom „izbjeglištvu”.
Nakon njih ćemo spomenuti i navodna samoubojstva dvoje dužnosnika Gazproma. Potom je ovaj crni niz početkom svibnja nastavlja relativno mladi šef skijališta u vlasništvu Gazproma. On je navodno pao u provaliju tijekom skijanja !? Posebnu osjetljivost ovom slučaju daruje daruje da govorimo o skijalištu na koje dolazi predsjednik Putin !
Govoreći o ovim navodnim samoubojstvima red nam je navesti da dolazi do promjene ploče. Ruska policija je otkrila da jedno ranije navodno samoubojstvo u stvarnosti nije samoubojstvo nego ubojstvo menadžera i njegove obitelji.
Nakon što smo sada prošli relativno poznate nasilne smrtne slučajeve red nam je sjetiti se „prirodnih” smrti. Dana 8 prosinca 1991 godine Rusija, Bjelorusija i Ukrajina potpisuju Bjeloveški sporazum o ukidanju Sovjetskog Saveza. Glavni potpisnici ovog sporazuma su bili predsjednik Rusije Boris Jeljcin, predsjednik Bjelorusije Stanislav Šuškevič i predsjednik Ukrajine Leonid Kravčuk.
Danas se zna da je osim ukidanje Sovjetskog Saveza sastavni dio sporazuma bio da Rusija dobiva svo nuklearno oružje. Većina ostalih tada dogovorenih pojedinosti nije poznata javnosti.
Boris Jeljcin je preminuo još 2007 godine dok su ostala dva potpisnika preminula u samo nekoliko svibanjskih dana. Prvo je u Minsku 03 svibnja 2022 preminuo Stanislav Šuškevič,a potom je 7 dana kasnije preminuo Leonid Kravčuk. Riječ bila o starcima, ali kako se voli govoriti u politici ne postoje slučajnosti. Oni su umrli prirodnom smrću u doba ruske invazije Ukrajine, a njihovom smrću je puno tajni iz doba formiranja postsovjetskih država otišlo u grob.