Što birači žele

  Izbori predstavljaju vrijeme kada u demokratskim država propaganda pada u vodu. U njihovo doba političari uvijek govore „što birači žele” pošto niti jedna osoba koji voli vlast neće govoriti protiv volje birača.

  Posljednjih 5 godina smo slušali ponovno i ponovno od zapadne elite da birači žele borbu protiv klimatskih promjena. Osim toga po toj istoj eliti svi osim nacionalista, ksenofoba i naci-fašista podržavaju humanitarno primanje migranata.

To je službena priča režima, a sada kada su došli europski i američki izbori priča se nagloj promjenila. Razlog za tu promjenu nije teško zamisliti, ali o tom potom.

  U osnovi prva je na red u predizborno vrijeme došla reforma azila u Europskoj uniji. Nakon dugih neuspješnih pregovora Vijeće/Predsjedništvo EU prošle godine nadglasavanjem donose reformu azila. Zbog europske pravne birokratske procedure ona tada nije stupila na snagu nego tek 11.04.2024. nakon glasovanja u Europskom parlamentu. Drugim riječima ona je stupila na snagu manje od 2 mjeseca prije europskih izbora, u predizborno doba.

  Propaganda nam govori da je riječ o reformi koja bi trebala uvesti red u politiku primanja ilegalnih migranata. Prošle godine je u Europsku uniju ušlo 1.14 milijuna pa je stoga bio potrebno uvođenje reda. Ukratko politička poruka glasačima je da se Europska unija protivi otvorenim granicama i da poduzima akcije kako bi zaustavila dolazak migranata. Normalno nitko razuman ne vjeruje da oni koji su organizirali sustav otvorenih europskih granica ih sada žele zatvoriti. Nitko razuman ne vjeruje, ali sigurno će se pojaviti i nerazumni.

  Identičnu situaciju imamo i u SAD koji ove godine ima predsjedničke izbore. Tamošnja Demokratska stranka zagovara poziciju da je državljanstvo nevažno i  vodi politiku otvorenih granica. Najbolji primjer te politike je borba predsjednika Bidena iz Demokratske stranke s saveznim državama koje pokušavaju ograničiti broj dolazaka ilegalnih migranata.

  To je ipak prije svega bilo prošle godine, a sada smo u izbornoj. Drugim riječima sada smo u godini kada birači imaju priliku reći što misle o politici otvorenih granica, pa Biden mijenja politiku. Sada on postaje zagovornik zatvorene granice i predsjedničkim ukazom onemogućava ilegalnim migrantima dobivanje azila. Mi smo uvjereni da će Biden biti zagovornik zatvorenih granica do izbora u studenom kada će ih opet otvoriti.

  Praktički identičnu situaciju imamo i po pitanju borbe protiv klimatskih promjena. Službena politika nam govori da svi podržavaju zelenu transformaciju i borbu protiv klimatskih promjena. To nam je režim govorio praktički do izborne 2024 godine kada se priča mijenja.

  Tada prestaje biti prioritet borba protiv korištenja pesticida i protiv ispuštanja amonijaka iz životinjskih govana u atmosferu. Isto tako barem u 2024. više prioritet nije borba za bioraznolikost nego se to prebacuje u mirnu 2025. kada „stručnjaci” mogu vladati ne obazirujući se na glasače.

  Ukratko birači se protive zelenoj transformaciji koja ih udara po džepu i primanju migranata koji uništavaju socijalnu koheziju. Zbog toga EU i SAD barem nominalno u 2024. mijenjaju svoju državnu politiku. Normalno kada završe izbori reći će tko vas ….

  Po ovim pitanjima je jasno što birači žele, ali kada govorimo o Kini stvar je problematična. Birači istovremeno žele jeftine proizvode i obnovu europske industrije pa kako ispuniti te želje je šizofrena misija. Zbog toga Europska unija donosi svoju odluku o Kini dan nakon održanih izbora kako režim ne bi nikoga razbjesnio.

Ukratko to je stvarni smisao izbora prije svega u Europskoj uniji jer kao što je rekla vlada Angele Merkel izbori ne mijenjaju ništa.