Avionska buka

  Zvukovi koje proizvode avioni pri polijetanje i slijetanju su uvijek bili osjetljivo pitanje za stanovnike. Koliko god da su današnji putnički avioni tiši od onih prije 50 ili 70 godina avionska buka i danas smeta običnim stanovnicima, eliti i eurokratima.

  Zračna industrija se već desetljećima putem različitih dizajnerskih inovacija bori protiv zvučnog zagađanje. Najbolji primjer tih promjena su nam standardi koje je postavila Internacionalna zrakoplovna agencija. Do 1977. nitko se nije bavio bukom koju proizvode avioni pa je na primjer Tu-114 mogao letjeti iako je buka u kabini bila 108 decibela. Riječ je o buki sličnoj onoj na koncertima !?

  U doba pregovora o prvom internacionalnom sporazumu u buci proizvode aviona SSSR odustaje od Tu-114 iako je bila riječ o jednom od najsigurnijih aviona na svijetu. Niti SAD se prije 1977. nije proslavio s tihim avionima pa nam dovoljno ispadne reći da je buka iza motora Boeing-a 747 iznosila 160 decibela.

  Sve u svemu 1977. je donesen prvi standard o maksimalnoj buci koje proizvode avioni, a 2006. i drugi moderniji standard. To predstavlja jedan od razlog zašto su prve verzija aviona Boeing 727 i Boeing 747-200 koji još uvijek lete proizvodile više od 100 decibela buke. Za razliku od njih sada na primjer Airbus 320Neo proizvodi manje od 90 decibela.

  Bez obzira što avioni polako postaju tiši, oni su i dalje vrlo bučni pa ih nitko ne voli imati u svojoj blizini. To je u drugoj polovici 2023. rezultiralo briljantnim planom Europske komisije i belgijske vlade da putnički avioni više ne lete iznad njihovih glava. Radeći taj plan oni su zaboravili jednu sitnicu, oni su zaboravili lipanjske parlamentarne izbore u Belgiji na kojima se i „kmetove” nešto pita.

  Od 5 listopada 2023. zbog „instalirane nove navigacijske opreme” avioni koji lete za Brisel su prestali letjeti preko prestolnice Europske unije i Belgije. Na mjesto da avioni lete preko Brisela oni sada lete preke belgijske federalne jedinice Flandrije. Zbog toga je ona 16.10.2023. tužila vladu Belgija za sukob interesa.

  U tužbi se govori da je vlada iskoristila tehničke razloge kao povod da joj avioni ne lete nad glavom. Pravno govoreći Flandrija je tužila središnju vladu da se tom svojom odlukom našla u sukobu interesa. Odgovor središnje vlade na tužbu je bio da ona suosjeća s patnjama stanovnika i da će učiniti sve da buka bude što manja. Drugim riječima vlada je odbila poništiti odluku pa se sve svelo na odluku suda.

   Sud je vrlo brzo, već 11.02.2024. presudio u korist Flandrije naredivši Belgiji da putnički avioni ponovno moraju letjeti nad Briselom. Pošto je Belgija pravna država,a i Europska unija isto tako apsolutno poštuje vladavinu prava oni su odbili provesti odluku suda.

  Kako sada već nakon više od 3 i pol mjeseca belgijska vlada odbija provesti odluku suda Flandrija je digla novu tužbu. U njoj ona traži da Belgija bude prisiljena plaćati 100 tisuća eura dnevno do trenutka provođenja sudske presude. Jedina reakcija vlade na novu tužbu postaje izjava da je riječ o triku pred izbore koji se održavaju 09.06.2024. Na tim izborima će se birati vlade federalnih jedinica i belgijske vlade.

  Ukratko ovaj slučaj nam govori kako europski i belgijski stručnjaci rade za svoj boljitak, izvinite htjeli smo reći boljitak svih nas.