Rat u Ukrajini 2024
Ove godine kao i prošle nije došlo do značajnijih promjena na liniji fronta. U određenom smislu rat u Ukrajini 2024. se temeljio na iscrpljivanju protivnika što rezultira problemima za Zelenskog.
Početak 2024 godine obilježava rasprava o održavanju ili ne izbora u Ukrajini. Na kraju iako se Zapad zbog toga osjećao neugodno Zelenski donosi odluku o neodržavanju predsjedničkih izbora. Njegov službeni razlog za tu odluku postaje ratno stanje, a oni koji su zahtjevali izbore dobivaju otkaze.
Istovremeno s tim raspravama o izborima na Zapadu su se vodile i one o dostavi novog oružja Ukrajini. Jedna od rasprava se temeljila na pokušaju Kijeva da dobije njemačke krstareće rakete Taurus što mu ova odbija dati.
Tijekom svibnja se puno pisalo o novoj Bitki za Harkiv do koje naravno nije došlo. Rusija je u cilju diverzije izvršila „iznenadni”, spori prodor prema Harkivu na kojeg Ukrajina panično reagira. Ta reakcija vjerojatno pomaže Rusiji na južnom dijelu fronte čime ova priča završava.
Tri mjeseca kasnije Ukrajina radi vlastitu diverziju svojim iznenadnim prodorom na ruski teritorij u smjeru Kursk. Riječ je o prodoru koji je imao potencijal pokvariti rusku strategiju, ali onda nastupa strah. Namjesto da nastave ugrožavati Kursk ukrajinske jedinice se počinju ukopavati pa ih Rusija potpuno ignorira.
S druge strane o ruskoj „briljantnoj” ofenzivi ćemo samo reći da je početkom rujna 2024. ruska vojska bila 8 kilometara udaljena od grada Pokrovsk. Tri mjeseca kasnije Rusija još nije uspjela slomiti ukrajinski otpor o Pokrovsku. Složite ćete se da je time sve rečeno ?
Ukratko riječ je o ratu iscrpljivanja koji puno manja Ukrajina sve teže podnosi. Kada zajedno stavimo podatke o žrtvama otkrivamo stvarne probleme koje ima Kijev. Po podacima Američkog ministarstva obrane Rusija je imala oko 600 tisuća poginulih, ranjenih i zarobljenih vojnika. S druge strane Rusija tvrdi da je Ukrajina imala malo manje od 500 000 poginulih, ranjenih i zarobljenih.
Govorimo o gubicima koje si po stanovnicima približno 5 puta manja Ukrajina ne može priuštiti. Stoga ona vrši prisilne mobilizacije kako bi popunila svoje redove, ali te one rezultiraju sve češćim prosvjedima.
Istovremeno Ukrajina bez obzira na svu zapadnu pomoć ima sve veće financijske probleme. Zbog njih ona je smanjila ili potpuno obustavila pomoć obiteljima s teritorija koje je Rusija okupirala. Riječ je o lojalnim građanima Ukrajine koji prije svega govore ruski pa se istovremeno osjećaju strancima u Kijevu ili Lvovu. Rezultat toga postaje njihovo napuštanje Ukrajine i seljenje dijela njih na teritorij pod ruskom okupacijom. Navodno ih se 150 000 vratilo u svoje domove,a stvarni broj bi bio i veći da Rusije nije odbila primiti sve koji to žele.
Iz svega toga se može zaključiti da je ove godine dodatno porastao pritisak na Zelenskog. U određenom smislu on je proklet ako sklopi mir i proklet ako ga ne sklopi. Ukrajinci su umorni od rata i ratne korupcije, ali istovremeno ne žele izgubiti nacionalni teritorij.
Zbog svega navedenog Zelenski je ove godine drastično izgubi popularnost. On više nije tamošnji najpopularniji političar nego tu čast sada ima najureni ministar obrane Valerij Žaluzni (slika). Na udaljenom drugom mjestu se nalazi Zelenski, a na trećem šef ukrajinskog KGB-a i CIA suradnik Kyrylo Budanov.
Ukratko Ukrajina je stvarno postala umorna od rata i traži mir. Istovremeno smo uvjereni da će u trenutku nastupanja mira Ukrajinci htjeti „objesiti” predsjednika koji je dao teritorij Rusiji.