Protupravne promjene

  Vlada je u ponedjeljak uputila u saborsku proceduru protuzakonitu odluku o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kao i Zakona o lokalnim izborima.

  Pozivajući se na mjere štednje i racionalizacije je predložila donošenje zakona kojim bi se broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjio za 618, a nešto slično bi se dogodilo i s brojem vijećnika u županijskim skupštinama i gradskim vijećima. Reklamirajući ovaj zakon ministar pravosuđa i uprave je naveo „Procjenjuje se da bi ukupna ušteda u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave temeljem ovih izmjena iznosila otprilike 100 milijuna kuna godišnje”.

  Za početak nužno nam je ovdje navesti kako se Zakon o lokalnim izborima mijenja sada već drugi put u 2020 što ukazuje da su se vladajući malo izgubili. Do prve izmjene zakona je došlo u travnju 2020 godine i ona je bila donesena u skladu s duhom poštenog izbornog procesa. Opozicija je bila protestirala ove promjene zakona navodeći da je za njih trebala 2/3 većina što možemo navesti da je podložno interpretacijama.

  Prije nego što pređemo na najkontroverzniji dio važno nam je navesti da vlada svojim novim prijedlogom drastično mijenja izborna pravila igre. Novim prijedlogom zakona se ukida odredba zbog koje se Marin Miletić bio preselio u Rijeku 10 mjeseci prije dana održavanja lokalnih izbora kako bi se mogao natjecati za nasljednika Obersnela. Po novom prijedlogu zakonu biti će dovoljno da osoba živi u gradu gdje se natječe samo na dan izbora i tu dolazimo do osnovnih problema.

  Hrvatsko zakonodavstvo je blago govoreći čudno. Kada govorimo govorimo o izbornim zakonima ono pravi veliku razliku između izbora za Sabor i lokalnih izbora. Naš zakon vrlo jasno navodi da se izborni zakon o biranju zastupnika u Saboru ne može mijenjati manje od 12 mjeseci od datuma održavanja redovnih izbora. S druge strane zakon o lokalnim izborima nema ovu odredbu pa ako ćemo se držati slova zakona vlada u pravu kada mijenja pravila lokalnih izbora. Pošto govorimo o drugoj izmjeni zakona o lokalnim izborima u 2020 po slovu zakona vlada može ovaj zakon promjeniti ponovno početkom 2021 godine.

  Govorimo o slovu,a ne o duhu zakona. Tito je bio čuveno povikao 1972 godine „neki se suci drže zakona kao pijani plota”, pa stoga ovdje nećemo glumiti njega i pozvati se na duh zakona nego na slovo zakona i međunarodne obveze Hrvatske.

  Te naše obveze se danas tiču Europske unije, a na kraju krajeva i Vijeća Europe čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Jedan od najvažnijih organa Vijeća Europe je Venecijanska komisija koja se službeno naziva „Europska komisija za demokraciju kroz pravo”.

  Hrvatska je članica Venecijanske komisije što nas dovodi do osnovnog problema s sadašnjim izmjenama lokalnog zakona. Članak 65 Venecijanske komisije usvojen još 2002 godine je vrlo jasan: „Promjene izbornih zakona ne predstavljaju lošu stvar pošto izborni zakon uvijek može biti promjenjen na bolje, ali česte promjene ili njihove promjene u godini izbora…. Čak i ako cilj nije izborna manipulacija moglo bi se reći da su promjene diktirane stranačkim interesima”.

  Na to se nastavlja članak 66 koji poziva da se u slučaju promjene izbornih zakona u 12 prije izbora izbori održe po starom zakonu, a po novodonošenom da se održe tek sljedeći izbori.

  Ukratko ove promjene zakona koje predlaže vlada su protivne demokratskim standardima i obvezama koje je Hrvatska preuzela na sebe kao član Vijeća Europe i Venecijanske komisije zbog čega bi one trebali biti protuzakonite ako će se lokalni izbori 2021 godine održati po novom zakonu.