Europska politička zajednica
Prije par dana se održao sastanak pedesetak europskih država. Riječ je o okupljanju država koje se zove Europska politička zajednica.
Ovo je sada već možemo to tako reći inflatorna četvrta zajednica europskih država. Na početku smo imali Vijeće Europe koje je najpoznatije po istanbulskoj konvenciji, Europskom sudu i nametanju primanja migranata. Potom imamo Europsku organizaciju za sigurnost (OSCE), a potom dolazi svima nama znanu Europska unija. Kako to nije bilo dovoljno 2022. nakon ruske invazije Ukrajine je osnovana Europska politička zajednica.
Sastanci kao ovaj što je održan u Armeniji se održavaju dva puta godišnje u neregularnim terminima. Neregularnim jer se ne održavaju svakih 6 mjeseci nego između svakih 4 i 10 mjeseci. Drugo prošlogodišnje okupljanje se tako održalo 02.10.2025. u Danskoj,a 7 mjeseci kasnije se održalo ovo u Armeniji.
U osnovi riječ je o okupljanju država kako bi ih se nagovorilo da zauzmu proturuske pozicije. Po tom pitanju i jako puno drugih pitanja Armenija se nalazi u iznimno osjetljivoj poziciji. Njoj je potreban baš svaki prijatelj pošto je njen jedini realni saveznik Iran. To ispadne jedan od stvarnih razlog zašto je SAD bio posrednik u mirovnim pregovorima Armenija-Azerbejdžan.
Drugi armenski saveznik je bila Rusija od koje se ona sada već od 2018. odmiče. Bez obzira na to odmicanje Moskva i dalje subvencionira Yerevan prodajući mu plin po 3.5 puta nižoj cijeni od tržišne. Prije 14 mjeseci Armenski parlament je izglasovao smješnu odluku o početku pristupanja Europskoj uniji. Koristimo pojam smješnu jer prije 2070. Armenija ne može niti teoretski pristupiti Europskoj uniji. Ne može jer EU ne želi enklave pa bez ulaska Turske ili čisto teoretski Gruzije ona ne može ući.
Sve u svemu sastanak Europske političke zajednice se održava u Armeniji kako bi se pokazao srednji prst Moskvi. Riječ je o onom istom srednjem prstu koji će se ponovno pokazati 2028. tijekom okupljanja Europske političke zajednice u Azerbejdžanu.
Povodom održavanja ovog sastanka Europska unija izjavljuje da je riječ o povijesnom događaju. To je povijesni događaj jer se prvi put skup europskih država održava na Kavkazu pa Armeniju stavlja u centar Europe. Potom se dalje navodi govoreći o domaćinu:
„Kako bi osigurali ovaj trenutak za prilike prosperiteta i mira vitalno je ojačati Armensku demokraciju i boriti se protiv vanjskih utjecaja i dezinformacija. Budućnost armenske demokracije se mora nalaziti samo u rukama Armenaca”.
Riječ je o iznimno problematičnoj izjavi jer se Armenija nalazi u izbornoj kampanji. Ona je problematična jer premijer vodi proEU politiku dok oporba naginje više prema neutralnosti ili Rusiji. Drugim riječima Europska unija se otvoreno upliće u tamošnju izbornu kampanju.
Dok službeni organi Europske političke zajednice i Europske unije vole spominjati dolazak premijera Kanade on praktički skrivaju drugog sudionika. Oni skrivaju da je na okupljanje stigla predsjednica Bjelorusije u izgnanstvu Sviatlana Tsikhanouskaya. Koristimo pojam predsjednica u izgnanstvu jer ju je Europski parlament 2020. proglasio izabranim predsjednikom Bjelorusije.
Što Bjelorusija o tome misli nije teško zamisliti i kako će se to odraziti na njene odnose s Armenijom nije teško zamisliti. Ujedno pozivanje Svialtane na europska okupljanja kao da je predsjednica šalje poruku Kremlju. Riječ je o poruci da Rusija u budućnosti po svaku cijenu mora skršiti formiranje demokratske vlade Bjelorusije. Nju bi odmah Europska unija preuzela što bi Moskvi bio razlog za novi rat.
Za kraj ćemo reći kako bi bili zahvalni kada bi nam netko objasnio smisao postojanja Europske političke zajednice ? Uvjeren sam da ga niti njegovi osnivači danas ne znaju.