Neandertalci

  Jedan od ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade je Svante Paabo koji ju dobiva za genetiku Neandertalaca. Povodom toga red je spomenuti zašto su za Europljane neandertalci važni.

  Povijest Europe gledajući iz znanstvene perspektive neupitno počinje s Homo neandertalcima koji su živjeli na našem kontinentu počevši od prije približno 600.000 godina kada su se evolucijski odvojili od Homo erectusa i drugih prethodnika, srodnika. Oni su našoj povijesnoj priči zanimljivi pošto predstavljaju prvog predstavnika vrste Homo s plavim očima, svijetlom kožom i kosom. Iako će ta specifičnost za mnoge biti više nego dovoljna ona nije jedina pošto postoji i ona druga. Tu drugu specifičnost predstavlja činjenica da je ovaj predstavnik vrste Homo po dosadašnjim naučnim, genetičkim podacima prvi koji se razvio, evolurirao na području Europe.

  Do definitivnog istrebljenja Homo neandertalaca dolazi prije približno 26.000 godina u doba kada na našem kontinentu već približno 20.000 godina živi i vrsta Homo sapiens. Naša moderna zapadna znanost već više od 100 godina pokušava naći, izmisliti različite razloge nestanka Neandertalaca izbjegavajući u tom vremenu spomenuti stvarni razlog. Ime tog pravog razloga je genocid i analitički gledajući njega ga je teško osporiti. Do nastanka, do evolucije koja je stvorila Homo sapiensa nikada u svijetu nije živjela samo jedna vrsta pripadnika vrste Homo. Sada već tisućama godinama to je slučaj što možemo objasniti na samo dva načina. Prvi bi bio da su Homo denisovan, Homo neandertalac, Homo floresiensis i drugi odlučili izumrijeti kada su vidjeli svu ljepotu Homo sapiensa, a drugi bi bio da ih je on sve istrijebio. Do ovog istrebljenja nije došlo na način kojim su Inuiti istrebili Tuniite nego mogli bismo to reći klasičnim osvajanjem tako da se dio njihovog genetičkog matirjala nalazi u svima nama osim stanovnika Afrike gdje oni nisu niti živjeli.

  U doba nestanka Homo neandertalaca s povijesne pozornice već dvadesetak tisuća godina na području Europe je živio Homo sapiens koji je na ovom kontinentu prošao minimalnu evolucijsku genetičku mutaciju. Današnja moderna znanost naziva te prvobitne stanovnike Europe Protoeuropljani. Posebnu zanimljivost ili preciznije autohtonost tim stanovnicima dava činjenica da su njeni nosioci kao nekada Neandertalci imali plave oči što predstavlja ekstremno rijedak evolucijski slučaj među primatima. Danas se procjenjuje da do ove genetičke mutacije dolazi prije približno 35.000 godina i da po mišljenju evolucijske znanosti ona nema nikakve veze s Neandertalcima iako genetička znanost neupitno osporava takvo razmišljanje.

   Znanost  o životinjama nam govori da među primatima samo Spilocuscus wilsoni s Nove Gvinije, Homo neandertalci iz Europe i Protoeuropljani imaju plave oči. Činjenica da dvije srodne vrste ili jedna vrsta i jedna genetička mutacija koje su živjeli na istom kontinentu gotovo 20 tisuća godina imaju ekstremno rijetke plave oči logički ukazuje na zajedničke potomke bez potrebe za ikakvim drugim dokazima. Tu uzročno-posljedičnu vezu je službena evolucijska znanost odbijala priznati sve do genetičkih otkrića Svante Paaboa.

  Sada kada su njegova otkrića nagrađena Nobelovom nagradom nitko više neće biti u stanju osporavati da su prvi Europljani naslijedili dio genetičkog koda Neandertalaca.

  Za tekst je korišten dio knjige 25 godina Europske unije !?

5 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina