Latinska Amerika i EU

  Od početka se znalo da će sastanak Latinska Amerika – Europska unija koji se održao 17 i 18 srpnja biti iznimno problematičan. Na kraju ta očekivanja su se protivno željama Europske unije i ispunila.

  Sve najave su spominjale iznimna politička i gospodarska neslaganja između EU i Latinske Amerike prije ovog susreta. Konkretno još u travnju je Brazil, najvažnija država Latinske Amerike odbila primiti Ursulu von der Leyen,a od tada su stvari samo krenule na dole.

  Nesuglasice između ovih političkih zajednica se kreću od rata u Ukrajini pa sve do trgovine. Cijeli tucet država Latinske Amerike podržava Rusiju ili je ako ništa drugo neutralno po pitanju njene invazije Ukrajine. Potom tamošnje države žele koristiti svoje sirovine za vlastiti industrijski razvoj dok ih EU želi koristiti za sebe pa stoga stvarno postoji bezbroj nesuglasja kod između kontinentalnih blokova.

  Tijekom pregovora o održavanju sastanka su te političke svađe već izašle u javnost zahvaljujući nekom nezadovoljnom diplomatu. Taj neimenovani diplomat je pustio u javnost dokument oko kojeg su se države vatreno posvađale.

  U lipnju 2023 godine Europska unija je bila poslala dokument u Latinsku Ameriku kako bi ga ove države prihvatile. One su odgovorile 4 srpnja 2023. vlastitom protuprijedlogom napisanom na 21 stranici koja će završiti u rukama „novinara od povjerenja”.Taj protuprijedlog, taj latinskoamerički dokument se razlikuje od europskog pošto se u njemu uopće ne spominje Ukrajina.

  Po mišljenju tamošnjih država sastanak Latinska Amerika – Europska unija ne može biti samo o Ukrajini !? Prioriteti Latinska Amerike su gospodarski rast i ekološka zaštita. Zaključak europskih diplomata je bila da Latinska Amerika traži punu ravnopravnost u odnosu s Europskom unijom.

  To se događalo početkom srpnja kada se pripremao sastanak,a niti kasnije se nije baš ništa promjenilo. Prvi dan sastanka održanog 17 i 18 srpnja je prošao u svađama po pitanju ruske invazije Ukrajine. Te svađe su onemogućile izlaska s zajedničkom izjavom koja je na kraju nekako sklepana s ciljem se sakrije potpuni raspada sastanka 27 članica EU i 33 države Latinske Amerike.

  Kako se sastanak raspao Europska unija je krenula u potragu za krivcima. Po njoj je za sve kriva država koja na njemu uopće nije bila prisutna. Ukratko za propast sastanka je ako pitate Europsku komisiju kriva Rusija. On je po optužbama Brisela prisilila Nikaragvu i bankrotiranu Kubu da blokiraju sve osude ruske invazije Ukrajine.

  Riječ je o spinu jer kao što možemo vidjeti Latinsko Američke države su se od prvog dana protivile spominjanju rata u Ukrajini. Ovdje ćemo još samo kao primjer navesti Brazil čije pozicije o tom ratu je još u travnju osudila Bijela kuća.

  Time želimo samo navesti da je Europska unija je kao fundamentalist vikala da se to mora spomenuti i došli smo gdje smo došli. Njeni diplomati, političari su zaboravili da je završeno vrijeme svjetske američko-europske dominacije i da oni više ne mogu naređivati državama.

  Oni su to zaboravili pa je zbog toga sastanak Latinske Amerike i Europske unije okončan svađama i prepucavanjima !?