Izbori u Ukrajini
Ove jeseni bi se trebali u Ukrajini održati parlamentarni, a sljedeće proljeće i predsjednički izbori. Na pitanje da li će se izbori u Ukrajini dogodi tijekom sljedećih 12 mjeseci nitko danas ne zna odgovor.
Ruska invazija Ukrajine predstavlja geopolitički potres svjetskih razmjera. Riječ je o potresu koji se na Zapadu pored ostalog predstavlja kao borba demokracije i diktature što sada postaje problem.
Ta verzija priče postaje problem još 2022 godine, ali to se tada skrivalo pod tepihom. Činjenica da je Zelenski protuustavno podjelio otkaze sucima Ustavnog suda se ignorirala. Isto tako se ignorirala njegova protuzakonita odluka o otkazu zaštitnici ljudskih prava u Ukrajini jer je spominjala prava Rusa.
Nakon toga je uslijedila zabrana najveće oporbene stranke i uhićenje njenog predsjednika. Na sve to Zelenski u srpnju 2022 godine dodaje otkaz šefu tajne službe i glavnom tužitelju. Sve te najurene ili uhićene osobe su naravno izdajnici Ukrajine,a to se zna jer je Zelenski rekao da su izdajnici.
Dok su oni bili izdajnici ministar unutrašnjih poslova to nije bio pa zajedno s pomoćnicima umire u padu helikoptera. Do toga dolazi praktički istovremeno s otkazom savjetniku predsjednika i javnom optužbom da su članovi ukrajinskog KGB-a ubili heroja Ukrajine.
Vremenski posljednji stvarno kontroverzni potez Ukrajine biva davanje otkaza ministru obrane. Riječ je o ministru kojeg Zapad praktički obožava pa je iz zapadne perspektive otkaz više nego kontroverzan. Inače taj otkaz je bio neupitno zakonit.
To se sve stavljalo pod tepih jer je riječ o borbi Ukrajinske demokracije protiv Ruske diktature. Ono što se nije stavilo pod tepih, što se ne može staviti pod tepih su slobodni izbori koji predstavljaju osnovno obilježje demokracije.
U skladu s Ustavom Ukrajine parlamentarni izbori se trebaju održati posljednje nedjelje listopada 2023 godine. Ti izbori se tada ipak neće održati pošto je predsjednik Zelenski 17 kolovoza produžio ratno stanje na sljedeća 3 mjeseca. Inače ratno stanje u Ukrajini je proglašen na dan ruske invazije i ono se u skladu s zakonom može, mora produžavati svaka 3 mjeseca.
Tijekom ratnog stanja se u skladu s člankom 83 Ustava Ukrajine suspendiraju izbori. Drugim riječima parlamentarni izbori neće biti održani 29 listopada, a najraniji mogući datum izbora se može naći tek u prosincu.
Osim parlamentarnih izbora koji očito neće biti održani na vrijeme u Ukrajini se po Ustavu trebaju održati i izbori za predsjednika. Ustav nam govori da bi se ti izbori trebali održati 31 ožujka 2024 godine, a da li će biti održani nitko ne zna.
Prije svega se tim izborima protivi dio raznih nevladinih organizacija navodeći da rat nije pravi vrijeme za izbore. Kao na primjer takvog razmišljanja ćemo ovdje samo navesti Atlantic Council i Haralda Jepsena iz International Foundation for Electoral Systems.
S druge strane predsjedavajući Vijeća Europe je javno pozvao na održavanje izbora dok to drugi državnici to čine puno tiše. Za razliku od njih pripadnici Američkog kongresa iz obje stranke nemaju problema javno pozvati na održavanje izbora. Za razliku od njih Američka vlada to ne čini tako javno, ali to čini dovoljno jasno da svi razumiju poruku.
Odgovor predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog na održavanje izbora je bio uvijek isti. U doba rata nije moguće održati izbore. On kao razlog za to navodi da ima 5 milijuna unutar Ukrajine raseljenih osoba, milijune njih koji su izvan Ukrajine, a da pri tome ne navodimo vojnike.
On tu priču može prodavati Zapadu koji sve manje vjeruje u nju, ali ne može Hrvatskoj. To ne može pričati Hrvatskoj pošto smo mi održavali izbori u doba kada je trećina države bila pod okupacijom