Hrvati na internetu i depresija

U prošlo, u predinternet vrijeme se znalo govoriti pogledaj što čovjek čita pa ćeš znati što on misli. Nitko od nas ne bi trebao biti iznenađen ako su u skladu s tom teorijom u bivšem sistemu vodili evidenciju našeg iznajmljivanja određenih knjiga u knjižnicama samo da bi otkrili naše razmišljanje o tadašnjem sistemu.

Danas se u naše moderno internetsko doba promatra što mi kao pojedinci gledamo na internetu, ali isto tako što mi tamo kolektivno kao društvo radimo. Da bi prikazali tu internet statistiku o nama uzeli smo kao primjer drugih država dvije bivše komunističke država i dvije koji su bili prvobitni osnivači Europske unije davne 1958 godine. Iz poretka najpopularnijih internet portala mi smo izbacili Google, Facebook, Youtube i Instagram koji se svugdje u svijetu nalaze među najpopularnijima,a po pitanju drugih država mi nismo pisali ime portala nego kategoriju u koju on spada. Jednostavno Češka, Talijanska ili slična imena portala nama u Hrvatskoj ništa ne znače. Tako dobivena tablica izgleda ovako

Na tablici koju smo tako dobili Hrvatska ima čak 7 novinskih portala što nema niti jedna druga država. Poljaci koji su nam najbliži imaju u top 10 čak 5 portala vijesti, ali i 3 kupovine, dok ostali niti približno ne prate novosti kao mi. Talijani ispadu narod pornografije i internacionalne prodaje (Amazon, Ebay) po čemu su vrlo slični Njemcima.

Sada na kraju red nam je isto da se upitamo da li to što sve dane pratimo vijesti koje pa baš gotovo uvijek prenose negativne događaje utječe na našu depresiju. Da mi opravdano možemo biti nezadovoljni s našim stanjem, ali čitanje bezbroj puta u danu o ubojstvima, provalama, krađama i sličnom sigurno ne može pozitivno utjecati na naš optimizam.