Glas poduzetnika
Glas poduzetnika je nastao u skladu s neoliberalnom idejom vodiljom koja glasi da se svaka ekonomska kriza treba iskoristiti za smanjivanje poreza i srodnom propagandnom, populističkom kampanjom o lošoj državi i dobrim poduzetnicima.
Nakon ideje vodilje po kojoj je ova udruga nastala nužno je naglasiti da između nje i drugih udruženja nema baš nikakve razlike. Riječ je o potpuno legitimnim udruženjima koja se bave promoviranjem vlastitih interesa, iako ponekad ti interesima mogu biti štetni za većinu građana Hrvatske.
U svom populističkom nastupu Glas poduzetnika je neupitno pokrenuo neka ispravna pitanja kao ona o prisilnoj članarini Hrvatskoj gospodarskoj komori na koja se treba odgovoriti. Neupitno je da bi članarina za HGK trebala biti dobrovoljna,a ne da se nepotrebno financira od strane poduzetnika. Kada bi HGK dobro radio svoj posao tada bi sigurno bilo onih koji bi mu plaćali članarina iako među njima sigurno ne bi bili onih koji danas upravljaju Glasom poduzetnika.
Druga neupitno dobra, ali ujedno već stara i izlizana tematika je broj naših općina, gradova i županija. Svi istovremeno znamo da taj broj treba smanjiti i znamo da se to neće tako brzo dogoditi. Još 2016 godine sam na sastanku bio predložio vladi HDZ-Most racionalni način smanjivanja broja gradova i općina što je od oboje bilo odbijeno tako da je teško vjerovati da će se tako nešto dogoditi u bliskoj budućnosti.
Dok prva od te dvije ideje i može proći druga kao što smo rekli neće, treća ona je koja u stvarnosti po nama predstavlja glavni cilj Glasa poduzetnika. Ta treća mjera se zove smanjivanje poreza,a ona ukazuje na svo licemjerstvo ovog udruženja pošto je riječ o prvom cilju kada gledamo njihovu internet stranicu, njihov poster.
Iako je taj njihov zahtjev licemjeran pošto su prinosi od poreza na dohodak i bogatstvo u Hrvatskoj gotovo najniži u Europskoj uniji dok su prinosi od PDV-a i trošarina gotovo najviši taj zahtjev bi se moglo podržati kada bi prijedlog reformi Glasa poduzetnika bio usklađen s drugim potrebnim reformama. Na žalost on to nije pošto ne spominje niti osnove te reforme koja im realno nije u interesu.
Ako se pitate o čemu je riječ nužno je spomenuti da govorimo o Zakonu o radu kojeg danas i HUP želi promjeniti, normalno u vlastitu korist. Ono što Vam se ne govori je da u Hrvatskoj već odavno imamo zakon o radu donesen u dogovoru s poduzetnicima pa tako članak 94 ovog zakona glasi: „Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću”, bez da se navodi iznos tog povećanja pa ono može iznositi i samo 1 lipu.
Ovaj članak zakona o plaćanju prekovremenog rada koji je na snazi u Hrvatskoj 2020 godine je već 1923 godine bio zastario pošto je te godine Italija dobila zakon da se prekovremeni moraju platiti 10 % više od normalnih sati dok se sada u Italiji prekovremno plaća 30 % više. Slična situacija je i u Njemačkoj gdje poduzetnici trebaju prekovremeno platiti 20 % više nego obični rad što je potvrđeno i prošlogodišnjim sudskim presudama.
Kako će mnogi reći kako Hrvatsku ne može uspoređivati s zapadnim članicama Europske unije onda ćemo je usporediti s istočnima. Za početak red je navesti kako su u Češkoj poslodavci dužni platiti prekovremeni rad minmalno 25 % više od normalne plaće dok je stanje za poslodavce puno gore u Baltičkim državama koje naši neoliberali toliko vole. U Latviji poslodavci su dužni platiti prekovremeni rad minimalno 100 % više nego normalni rad, a u Litvi je prekovremeni rad protuzakonit.
Za kraj red je ovdje spomenuti i jednu afričku državu, Etiopiju gdje se prekovremni rad plaća 25 % više nego normalni, a rad na državni praznik 250 % pa stoga poduzetnička i politička gospodo zar Vas nije sram ? Zar Vas nije sram da je naš Zakon o radu po pitanju prekovremenih sati stariji, nazadniji od talijanskog zakona iz 1923 godine ?
Pošto ne vjerujem da Vas je sram neću ovdje niti spominjati naš „zanimljivi” mirovinski sustav u kojemu se oni s najvišim primanjima oslobođeni plaćanja mirovinskog doprinosa.
Gospodu koji predstavljaju Glas poduzetnika nećemo ovdje niti upitati koliko su njihove tvrtke platile poreza na dobit niti išta drugo jer nam je svima cilj je dobrobit stanovnika Hrvatske i ništa drugo. Ako želite podrška, ako želite stvarnu podršku građana onda trebate njih i zastupati tražeći da se izmjene Zakona o radu po pitanju plaćanja prekovremenih i rada vikendom, a ako ste solidarni onda ćete tražiti da svi plaćaju mirovinski doprinos, a ne da najbogatiji budu oslobođeni plaćanja.
Ako niste još jedna najobičnija tajkunska interesna skupina dokažite to podržavanjem tih izmjena koje se tiču svih građana Hrvatske,a ne samo vas.
[…] U današnjoj Njemačkoj se prekovremeni rad plaća minimalno 20 % više od normalnog, u Češkoj 25 %, Latviji 100 % dok je u Litvi on zabranjen. Na tim popisama država koje su zakonski regulirale plaćanje prekovremenih sati nalazimo i Etiopiju gdje se prekovremeni rad plaća 25 % više, a rad na državni blagdan 250 % više. […]