Genocid u Namibiji
Genocid u Namibiji se navodno dogodio između 1904 i 1908 godine. Država koja je provela ovaj genocid je Njemačko carstvo čiji direktni nasljednik je današnja Njemačka. Zbog toga vlada Angele Merkel je u petak 28.05.2021 priznali genocid i najavila plaćanje odštete u visini od 1,1 milijarde eura.
Priču o ovom genocidu mi započinjemo 1550. Tada Herero narod iz crnačke, Bantu skupine naroda migrira na područje današnje Namibije. Prvo će se Herero narod naseliti u sjevernoj Namibiji nakon čega se počinje širiti po cijelom današnjom državnom teritoriju. U tom širenju oni će redovno napadati i možemo slobodno reći istrebljivati lokalno, autohtono stanovništvo.
Glavne žrtve ovog naseljavanja, migriranja Herero naroda su bili pripadnici Kojsanskih naroda koje su oni definitivno porazili do 1870 godine. Danas ostaci ostataka Kojsanskih naroda žive u pustinji Namibije. Kraj 19 stoljeća je ujedno bilo vrijeme kada Njemačka preuzima kontrolu nad Namibijom.
Za razliku od Herero naroda koji je migrirao na današnje područje Namibije narod Nama je pa gotovo autohton. Narod Nama spada u Kojsanske narode, znači autohtone stanovnike juga Afrike. Konkretno ovaj narod je povjesno živio na području današnje Južne Afrike iz koje su počeli migrirati prema sjeveru.
Prvi dio te migracije započet 1840tih godina završava 1863 kada se narod Nama naseljava na području Gibeona (Namibija). Zbog višestoljetnog kontakta s Europljanima tehnološka prednost ovog naroda nad Herero je bila iznimna. Imali su vatreno oružje, a vodio ih je lider s organizacijskim potencijalom da postane novi Shaka Zulu.
Taj lider je bio Hendrik Witbooi. Karizmatični Hendrik je u svom narodu stvorio mješavinu mesijanske vizije i kulta predaka koji je od njega tražio osvajanje Namibije. To je dovelo do izbijanju Nama-Herero rata 1885 godine koji je potrajao.
Početak izbijanja ovog vojnog sukoba se poklopio s proglašavanjem kolonije Njemačka Jugozapadna Afrika. Glavni problem iz perspektive Njemačke se nalazio u činjenici da je njihov saveznik narod Herero. Oni jednostavno nisu mogli dopustiti da Herero narod izgubi ovaj rat. U skladu s tim 1893 godine oni iznenada bez objave rata napadaju i poražuju narod Nama nakon čega Hendrik Witbooi zaključuje mir.
Tom pobjedom Njemačka je uspostavila mir u svojoj koloniji koji će potrajati desetak godina. Dana 11. siječnja 1904 poglavica plemena Herero Samuel Maharero je naredio ustanak protiv Njemaca i genocid svih bijelaca na svom području. Time je započeo rat koji će potrajati do 1907 godine.
Efekat iznenađenja je Herero narodu dao početne pobjede, ali to je potrajalo u najboljem slučaju mjesec dana. U određenom smislu pobuna je bila ugušena već u kolovozu 1904 godine kada ostaci narod Herero bježe u pustinju.
Time sam rat nije bio završio pošto iz razloga koje nitko ne može razumjeti tada Hendrik Witobooi započinje svoj pobunu. Puno sposobnije vođen i ujedno puno manji narod Nama će se 3 godine odupirati Njemačkoj, ali će na kraju i on kapitulirati.
Točan broj ubijenih u ovom ratu se neće nikada znati. Općenito gledajući procjenjuje se da su sigurnosne snage Njemačkog carstva pobile 65,000 pripadnika Herero i 10,000 Nama naroda. Zbog tog razloga Njemačka je u petak 28.05.2021 donijela odluku isplatiti 1,1 milijarde eura odštete.
Ako pitate službeni Berlin i Windhoek Njemačka je između 1904 i 1908 godine počinila genocid u Namibiji. Mi se s tim ne slažemo. Turska je tijekom Prvog svjetskog rata izvršila genocid svojih lojalnih građana samo zbog njihovih „pogrešnih” krvnih zrna. Isto je bila učinila i Njemačka tijekom Drugog svjetskog rata dok je ovo što se dogodilo u Namibiji predstavlja drugu priču.
Ovdje je bila riječ o oružanoj pobuni dva migrantska naroda protiv Njemačke kolonije uprave. Ta pobuna je ugušena u krvi, kao i većina drugih pobuna u svijetu.