European_Court_of_Human_Rights

Europski sud za ljudska prava

  Jedna od institucija Vijeća Europe koje pokriva sve europske države s izuzetkom Savezne države je i Europski sud za ljudska prava. Riječ je o sudu kojeg ne smijemo miješati s Europskim sudom pravde.

  Razlog zašto danas spominjemo ovaj Sud je nastavak priče o utjecaju Soroša na europske institucije. Ranije smo govorili o njegovoj „kontroli” Europskog parlamenta koji ima minimalne ovlasti, a danas govorimo o sudu koji ima enormne.

  U centru rasprave oko Europskog suda za ljudska prava nalazimo Gregora Puppincka koji je izvršio analizu biografija sudaca. Riječ je o analizi izvršenoj čitanjem službenih biografija 47 sudaca ovog suda kojom se došlo do otkrića da su 12 njih radila za Otvoreno društvo.

  Riječ je znači o 25.53 % sudaca ovog suda koji su „Soroševci”,a zanimljivo ispadne da je većina njih iz istočne Europe. Od tih sudaca njih 3 je radilo s Amnesty International, a 5 s International Commission of Jurist , a potom imamo i bivše zaposlenike od Helsinki Committee.

  Omiljeni način funkcioniranja ovog suda i sudaca je dopuštenja da treća „stručna” stranka uđe u sudski proces. Tada bi nevladine organizacije kao stručnjaci za migrantsku ili neku drugu politiku gurnuli sud u „pravom smjeru”.

  Normalno imamo i druge načine zloupotrebe ovog suda počevši iz konkretnog Mađarskog slučaja. Orbanova vlada 2018 godine donosi prve Stop Soroš zakone kojim napada nevladine organizacije koje podržavaju migrante i Soroševo učilište. Reagirajući na te zakona Otvoreno društvo je zatražilo zaštitu od strane Europskog suda za ljudska prava. Nije teško pogoditi kako ova priča završava…

  Po pitanju sukoba interesa posebno je zloglasan postao bugarski sudac Yonko Grozev. Riječ je o sucu koji prije instaliranja na poziciju 30 godina radi za Helsinki Committee i Otvoreno društvo. Postavši sudac 2014 iako nikada nije sudio on brzo napreduje na poziciju predsjednika komiteta koji poziva nevladine organizacije da sudjeluju u sudskim slučajevima. Na kraju on će osobno suditi u 10 slučajeva gdje su tužitelji nevladine organizacije u kojima je ranije radio.

  Nakon što je priča o njemu izašla u javnost pojavili su se zahtjevi za njegovo otpuštanje na što on odgovara: „Meni nitko ne može dati otkaz jer bi automatski i svi suci koji se nalaze na dužnostima ispod mene morali dobiti otkaz”.

  Na kraju sukobe interese i koruptivne postupke sudaca Europskog suda za ljudska prava više nije bilo moguće sakriti. Reagirajući na sve to Europsko vijeće biva prisiljeno donijeti novu rezoluciju o etiki sudaca Europskog suda za ljudska prava. U trećoj točki ove rezolucije se navodi „suci ne smiju biti uključeni u slučajeve s kojima su povezani u moraju izbjegavati konflikte interesa. Općenito suci trebaju izbjegavati sve slučajeve u kojima se može intepretirati da su pristrani”.

  Osim ove rezolucije te 2021 godine dolazi i do službenog priznanja da su se suci ponašali „problematično”. U skladu s tim Europsko vijeće najavljuje promjenu budućeg načina izbora ovih sudaca najkasnije do kraja 2024 godine.

  Ukratko Europske vijeće se nakon što su maske pale odlučilo obračunati s svojim sudom. Naravno pitanje je koliko su oni ozbiljni u tom poslu, a koliko je riječ o najobičnijem PR-u. Bez obzira na to sve one dosadašnje pristane presude stoje i države bi ih trebale provoditi.

5 2 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina