Zarobljene institucije

  U političkim razgovorima se često govori o zarobljenim institucijama, ali se nikada ne ulazi u srž. Tu srž predstavlja da u zarobljene institucije spadaju Hrvatska, Njemačka i slično jer 50+% donesenih zakona su europski zakoni. To znamo, ali koliko vas zna da i Europska unija spada u zarobljene institucije.

  To da je Europska unija zarobljena institucija znamo zahvaljajući kompaniji Kumquat Consult. Riječ je o organizaciji koja je za Soroševo Otvoreno društvo sastavila popis njihovih ljudi i onih koji će ih podržavati. Popis je sastavljen 2014 (ili 2015 godine),a tiče se europskih parlamentaca u razdoblju do 2019 godine. Normalni neki, mnogi s ovog popisa i dalje sjede u europskim instituacijama.

  Ukrako ovaj popis je netko 2018 bio pustio u javnost nakon čega se dignula malena strka, a potom je brzo sve „zaboravljeno”. Možemo reći da nikome iz institucija i zapadnih „neovisnih” medija nije bio cilj iz toga napraviti priču koja traje.

  Na ovoj listi se od tadašnjih 750 članova parlamenta našlo njih 226 koji su dokazani ili vjerojatni saveznici Otvorenog društva. U uvodu dokumenta se konkretno navodi da prisustvo članova Europskog parlamenta na ovoj listi ukazuje da su oni prije svega zainteresirani za suradnju u svojim tematikama, ali da su spremni podržati Otvoreno društvo i u drugim pitanjima.

  Potom lista navodi Soroševe simpatizere po organima Europskog parlamenta. Najviši od tih organa je Predsjedništvo u kojemu sjedi 11 osoba. Od tog broja njih 6 se navodilo kao saveznike Otvorenog društva !? Sljedeći po važnosti je Biro Europskog parlamenta u kojem sjedi 20 članova,a njih 13 su bili prijatelji Soroša. Među ostalima na ovom popisu se nalazi i Martin Schulz tadašnji predsjednik ovog biro-a.

  U cilju ubrzavanja navođenja ovog popisa sada ćemo navoditi samo broj osoba u Europskim komitetima koje Otvorenog društvo smatra svojim prijateljima. U Komitetu za vanjske poslove ih je više od 50 zajedno s predsjednikom i dva potpredsjednika komiteta. U onome za ljudska prava njih 40 zajedno s predsjednikom i tri potpredsjednika. Komitet za ljudska prava ima 24 Soroševa člana,a među njima se nalaze „samo” 3 potpredsjednika.

  Nakon ovog komiteta preskačemo nekoliko njih i skačemo na komitet za globalizacija, htjeli smo reći internacionalnu trgovinu. Tamo nalazimo 18 potencijalnih Soroševih prijatelja zajedno s predsjednikom i dva potpredsjednika komiteta.

  U komitetu za ekonomiju i financije ih imamo 46 zajedno s predsjednikom i potpredsjednikom. Potom spominjemo ovdje komitet za zapošljavanje i socijalne poslove pošto se on „bori” protiv diskriminacije u kojem se nalazi 39 prijatelja. Normalno na popisu su predsjednik komiteta zajedno s 4 potpredsjednika i 5 koordinatora.

  Govoreći konkretno o Hrvatskoj ovaj popis spominje 5 zastupnika u Europskom parlamentu kao prijatelje Otvorenog društva. Većina njih se više tamo ne nalazi jer nisu bili izabrani 2019 godine.

  Realno gledajući Europski parlament je pa gotovo nevažan. On je važan prije svega u PR smislu pošto on ne može predlagati, donositi zakone, ali može stvarati probleme. Puno važnija je jedna druga institucija kojom ćemo se baviti ovaj tjedan.

  Priču o utjecaju Otvorenog društva na Europski parlament ćemo završiti s komentarom ovogodišnje afere. Govoreći o Katargateu predsjednica Europskog parlamenta Roberta Matsola izjavljuje:

  „Zloćudne osobe povezane s autokratskim režimima su navodno pretvorile u svoje oružje nevladine organizacije, sindikate, pojedince, asistente i zastupnike Europskog parlamenta u cilju kontrole naših procesa”.

  Naglasak njene izjave je bio na zloćudne osobe su korumpirale zastupnike Europskog parlamenta. To govorimo jer se i ona našla na Soroševom popisu prijatelja, pa ga sigurno smatra dobroćudnom osobom.