Dani Rodrik

  Prije dvije godine proslavljeni američko-turski ekonomist Dani Rodrik je napisao studiju o populizmu. Pošto je riječ o politički i društveno zanimljivoj studiju mi ju prenosimo u skraćenom obliku.

  Koristeći različite podatke Rodrik je napisao studiju o osobama koje su glasovale za Trumpa i koje su ranije glasovale za Obamu. Istovremeno ova studija se bavi i širim kulturološko-medijskim tematika što ju čini posebno zanimljivom.

  Rodrik se na početku svoje studije bavi glasačima Trumpa i onima koji su 2012 glasovali za Obamu,a potom za Trumpa. Sveukupno studija se poziva na ispitivanje 4270 glasača koji su većinom podržavali Demokrate. U ovoj grupi ispitanika 1245 njih je 2016 glasovalo za Trumpa, dok je njih 1728 bilo 2012 dalo glas Obami. Među navednim glasačima se nalazi i njih 154 koji su oba puta glasovali za pobjednika.

  Drugim riječima njih 154 je 2012 podržalo Demokrata Obamu za predsjednika, a 2016 Republikanca Trumpa. Općenito ovi glasači mijenjajući stranačke preferencije odlučuju pobjednika izbora pa stoga u svakoj državi predstavljaju najvažniju biračku skupinu.

  Analiza ukazuje da ovi birači spadaju u siromašnije društvene skupine. Za svoje siromaštvo oni optužuju baš sve oblike globalizacije. To znači da se oni protive „slobodnoj trgovini”, primanju migranata i financijskoj industriji koju žele regulirati. Kako Obamina vladavina nije donijela do pozitivnih antiglobalističkih promjena oni su se okrenuli Trumpu.

Bez obzira na ovo okretanje Republikancima i Trumpu oni ne zastupaju ista gledišta kao ostali simpatizeri ove stranke. Oni se razlikuju od tipični Republikanaca jer se zalažu za kontrolu banaka i financijskih institucija što je za njih važna tematika.

  Nakon što smo ukazali na razloge zašto je dio birača prešao iz kluba Demokrata u klub Republikanaca sada je red preći na kulturološki efekat. On je u SAD prije svega vidljiv po pitanju koje medije Amerikanci prate.

  U gradovima, regijama gdje je SAD izgubio industrijska radna mjesta na uštrb Kine stanovnici su prestali gledati CNN. Oni su odustali od ovog i sličnih kanala vijesti i počeli prije svega pratiti Fox News.

  Politički gledajući trgovinski šok je imao zanimljive nuspojave. Kvartovi gdje većinu stanovnika čine bijelci su prestali glasovati za Demokrate i počeli glasovati za Republikance. S druge strane kvartovi gdje većinu stanovnika čine manjine su prestali podržavati umjerene Demokrate i počeli podržavati liberalne.

  Dio Rodrikove studije koji se bavi utjecajem migranata ukazuje na to da različitost kulture možda i nije toliko važna. Na primjer mjesta u Velikoj Britaniji u koja je stiglo puno migranata iz istočne Europe su imali veću podršku za Brexit. Normalno imamo i jačanje populističke podrške u državama koje primaju veće brojeve muslimanskih migranata.

  To nam općenito govore da postoji dvojni efekat utjecaja migranata na političkama razmišljanja. Prvi ukazuje da migranti čine ekonomski pritisak na lokalno stanovništvo, a drugi se bavi kulturološkim pritiskom.

  Posljednji dio ove studije/eseja izražava iznenađenje s niskim protivljenjem financijskoj globalizaciji. Stanovnici zapadnih država su do sada izrazili protivljenje trgovinskoj globalizaciji i primanju migranata, ali ne i financijskoj globalizaciji !? 

5 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina