Carina na carinu

  Ono što smo najavili u ponedjeljak se i dogodilo. Europska unija je uvela carinu na kineske proizvode, na kineske električne automobile. Puno pravilnije bi bilo reći da je uvela carina na carinu.

  Prije europskih izbora Europska unija je u teoriji odustala od puno svojih dogmi, od puno stvari koje građani mrze. Govorimo u teoriji pošto očekujemo da je od njih odustala samo zbog straha glasača pa će ih u sljedećim mjesecima vratiti.

  Jedini problem joj je bio što učiniti po pitanju Kine. S jedne strane mi želimo njihove jeftine proizvode, jeftine automobile, a s druge oni uništavaju europsku proizvodnju. Zbog toga je Europska unija odlučila čekati s odlukom o carini do završetka izbora.

  Oni su sada završili i imamo službene rezultate iz cijele Europe pa je obznanjena ranije već donesena odluka. Prije nego što ju navedemo red je spomenuti da u sklopu slobodne trgovine Europska unija ima carinu od 10 % na uvoz svih automobila. Riječ je o carini koja se odnosi jednako na proizvođače iz SAD-a, Japana, Južne Koreje i Kine.

  Priču u europskom porezu na uvoz električnih automobila koji će iznositi između 17.4 i 38.1 % + onih 10 % započinjemo nekoliko mjeseci ranije. Tu priču započinjemo u siječnju 2024. kada Europska unija šalje inspektore da kontroliraju, špijuniraju kinesku proizvodnju električnih automobila. Tada se govorilo da inspektori neće kontrolirati europske i američke korporacije koje proizvode u Kini što je važno za ovu priču.

  Neke kineske korporacije sigurne u sebe su potpuno surađivale dok ih je na primjer kineski državni proizvođač, SAIC izbacio. Kada to govorimo želimo reći da je odbio dati pristup i podatke europskim inspektorima.

  U skladu s tim koliko je koja korporacija surađivala s europskim inspektorima im je na kraju određena kazna, uvozna carina. To znači da će BYD koji gradi proizvodni pogon u Mađarskoj plaćati uvoznu carinu na ev od 17.4 %, Geely od 20 %,a SAIC od 38.1 %. Riječ je o uvoznoj carini koja se dodaje na onu od 10 % tako će ukupna carina za SAIC iznositi gotovo 50 %.

  Osim kineskih korporacija električne automobile u Kini proizvode europske i američke pa i one moraju plaćati carine. Europske korporacije koje proizvode električne automobile u Kini pa ih izvoze u Europu će plaćati dodatnu carina od 21 % dok s američkim postoje problemi. Europski trgovinski rat s Kinom SAD sigurno pozdravlja, ali europsku carinu na američke automobile proizvedene u Kini ne. Zbog toga Europska komisija po ovom pitanju mulja odbijajući navesti carinu na Teslu.

  To sve što smo naveli predstavlja prvi dio priče o ovoj carini, a drugi predstavlja njena potencijalna protuzakonitost. Europska odluka govori da će se zakon stupiti na snagu 04.07.2024. s ciljem retroaktivne primjene na sve uvezene ev od ožujka 2024.

  Što god da mislimo i kako god da gledamo ovaj europski zakon neupitno stupa na snagu,a koliko će trajati postaje pitanje svih pitanja. U studenom 2024. će se održati sastanak Europskog predsjedništva/Europskog vijeća o ovoj carini na carinu.

  Iz perspektive Europske komisije zamišljeni cilj sastanka je potvrda odluke o retroaktivnoj primjeni zakona. To je njen cilj ovog dogovorenog sastanka dok cilj Njemačke, Švedske i Mađarske postaje ukidanje carine na carinu.

  Kako ove tri članice žele poništiti „pogrešnu” odluku Europske komisije one trebaju skupiti podršku još 12 članica. Time želimo reći da Predsjedništvo/Vijeće EU može poništiti ovu i slične odluke samo glasovanje 15:12. Njemačka se protivi odluci u strahu od kineske protucarine na njene automobile, Švedska jer je vlasnik Volva kineski Geely,a Mađarskoj jer u njoj Kinezi rade tvornice.

  Time završavamo priču u europskoj carini na carinu kineskih i europskih korporacija koje proizvode ev u Kini.