Bidenove pozicije
Novoizabrani predsjednik Joseph Joe Biden sada već ima 50 godina dugu političku karijeru koja je započela još 1970 godine kada biva izabran na lokalnim izborima. Samo dvije godine kasnije on biva izabran u Kongres gdje je sjedio sljedećih 36 godina. Na kraju će između 2009 i 2017 biti izabran na poziciju potpredsjednika SAD-a.
Tijekom ove svoje iznimno duge političke karijere on je pored ostalog svojim odlukama stvarao današnji svijet u kojemu mu svi zajedno živimo. To je svijet opravdanog ili neopravdanog nezadovoljstva stanovnika zapadnih država pa je teško vjerovati da će ga on uspjeti ili želiti promjeniti.
Realna američka plaća običnih radnika 1973 godine je bila veća nego što je danas ili konkretno u brojevima te 1973 godine 23.68 dolara, a 2018 godine je iznosila 22.65 dolara. To nije krivica Joe Bidena nego nam ovaj podatak samo služi kao dokaz smanjenja prava američkih radnika tijekom posljednjih 50 godina. Postoji bezbroj rasprava gospodarskih stručnjaka zašto je do toga došla, a jedini konzensus koji imamo glasi „riječ je o više faktora”.
Jedan od tih neupitnih faktora je stvaranje WTO-a i putem njega rušenje trgovinskih barijera među državama. Tijekom glasovanja u Američkom Senatu Joe Biden je podržao ulazak SAD u WTO pa stoga neupitno ispadne jedan od krivaca za negativne nuspojave ovog sporazuma. Nužno nam je ovdje naglasiti da se 14 senatora Demokrata pobunilo protiv odluke Clintona o ulasku u WTO tako da nije bila riječ o popularnoj odluci.
Još ranije od ovog sporazuma Biden je bio glasovao za stvaranje gospodarskog saveza NAFTA s Meksikom i Kanadom 1993 godine. On je podržao stvaranje ovog gospodarskog saveza u doba kada su se Demokrati bili otvoreno pobunili pa je čak njih 28 u Senatu glasovalo protiv NAFTA saveza. Tijekom kampanje da postane predsjednik 2020 godine sam Joe Biden će priznati da je bila riječ o lošem gospodarskom sporazumu i da je sporazum koji je Trump potpisao s Kanadom i Meksikom bolji od onog za koji je on glasovao 1993 godine.
Na kraju od gospodarskih odluka koje je on bio podržao svojim glasom u Senatu ćemo ovdje samo spomenuti onaj o uspostavljanju normalnih gospodarskih odnosa s Kinom. Ideološki slomljeni Demokrati se na kraju ovom sporazumu iz 2000 godine nisu ozbiljnije protivili.
Mi u Hrvatskoj volimo spominjati kako se Joe Biden usprotivio Miloševiću što predstavlja neupitnu istinu, ali to ne znači da trebamo zaboraviti njegove druge kontroverzne vanjskopolitičke poteze. On je bio jedan od pokretača širenja NATO saveza na istok što je bilo u potpunoj suprotnosti s dogovorom između Berlina, Washington D.C. i Moskve iz 1990 godine za koji je on morao znati. Kršenje ovog dogovora je dovelo do današnjih tenzija između zapada i Moskve za što je Biden direktno odgovoran.
Ako se maknemo iz Europe i pogledamo prošle pozicije izabranog predsjednika o događajima u svijetu otkriti ćemo da je on podržao invaziju Iraka, Afganistana kao i američke intervenciju u Libiji i Iraku. O ulozi Bidena u događanjima naroda jednostavno nema smisla govoriti jer svi znamo njegovu ulogu u Ukrajini pa time završavamo s vanjskopolitičkim pozicijama novog predsjednika.
Da ovdje ne bi bilo nikakvih nesporazuma Hladna istina je već ranije podržala najavljene gospodarske planove Bidenove administracije. Jednostavno najavljeni cilj ove administracije je otvaranje radnih mjesta u SAD kao i tamošnje dizanje životnog standarda što mi ovdje 100 % podržavamo. Naše jedino negativno razmišljanje bi bilo kako nam je teško vjerovati da će Biden koji je praktički pola stoljeća podržavao rušenje životnog standarda Amerikanaca sada promjeniti svoju politiku. Govoreći o budućim trgovinskim dogovorima on je bio spomenuo uvažavanje Američkih radnih i ekoloških interesa. Cinik bi gledajući njegovu karijeru rekao da će žrtvovati interese američkih radnika i štiti ekološke interese ili u prevodu korporativni profit. To bi cinik rekao, a mi se ovdje nadamo da će cinici biti u krivu i da će Biden zastupati interese američkih radnika i umirovljenika.