Autarkija

  Jedan od gospodarskih pojmova koji se ciljano rijetko spominjao je autarkija. To vrijeme sada završava, a razlozi za to su pogrešni jer mediji ovaj pojam netočno intepretiraju.

  Hrvatska enciklopedija nam definira ekonomsku autarkiju riječima: „gospodarska politike države kojom se teži podmiriti sve gospodarske potrebe vlastitom proizvodnjom”. Drugim riječima država koja provodi politiku potpune autarkije ništa ne uvozi i potpuno je izolirana od svjetskog gospodarstva.

  Povjesno gledajući autarkija je bila prevladajući gospodarski model do XVIII stoljeća. To je bilo razdoblje feudalne i još zaostalije ekonomije s minimalnim mogućnostima za trgovinu. Da Rimsko carstvo je uvozilo mirodije u Europu, a kasnije su to činili prije svega Venecija i Genoa, ali riječ je bila o „nevažnim” količinama.

  Industrijska revolucija je o određenom smislu potpunu autarkiju učinilo nemogućom misijom. To je postala praktički nemoguća misija pošto je malo koja država istovremeno imala i sve nužne sirovine i industrijske kapacitete.

  Prvi moderni pokušaj gospodarske autarkije biva Lenjinova Sovjetska Rusija. Riječ je bila o neuspješnom eksperimentu od kojega se ubrzo odustalo. Drugi primjer gotovo potpune autarkije u XX stoljeću je Nacistička Njemačka. Još prije izbijanja Drugog svjetskog rata ona se gospodarski pokušala odvojiti od svijeta kako bi zarađena dolare, funte i franke koristila samo za strateške sirovine. Nakon rata stvarnu autarkiju su provodile jedino komunistička Albanija i Kina Mao Ce-tunga dok su svi drugi odustali od tog modela.

  Moderni primjer jedna ograničene prisilne autarkije je Iran. Pod zapadnim sankcijama on biva prisiljen voditi autarkijske politike u kojima mu niti Rusija jako dugo vremena nije pomagala. Danas je Iran inače država u velikim gospodarskim problemima koja ruši vlastite inflatorne rekorde.

  Danas u realnosti samo jedna država može voditi gospodarsku politiku potpune autarkije, a to je Rusija. Ona ima dovoljno sirovina i industrijskih kapaciteta da se ako to poželi potpuno gospodarski odvoji od ostatka svijeta. Jedini potencijalni problem ove politike biva da bi ju ta politika tehnološki unazadila za minimalno 20 godina, ali ako to želi Moskva može provesti potpunu autarkiju.

  Za razliku od Rusije niti Kina niti SAD niti Indija ne mogu stvoriti u pravom smislu te riječi autarkiju pošto ovise o uvoznim sirovinama. Oni to ne mogu samostalno raditi ali mogu kao dio zapadnog ili istočnog bloka. Time želimo konstatirati da SAD s svojim saveznicima može stvoriti zatvoreni autarkijski gospodarski sustav, a isto vrijedi i za Kinu ili Indiju s Rusijom.

  U određenom smislu politika ograničene autarkije predstavlja danas državne politike SAD-a, Kine i Indije. Sve te tri sile se u državnim smjernicama pozivaju na politiku industrijske samoodrživosti, autarkije.

  Iz tih razloga se danas govori o modernom vremenu autarkije koji započinje 2017 godine. Od tada po BBC-ju Velika Britanija traži energetsku samodostatnost, SAD u procesorima, Kina u hrani, a Indija u tehnologiji.

  Puno se govori o Kini i njenoj gospodarskoj politici kao i onoj SAD pa ćemo stoga citirati Subrahmanyam Jaishnkara (slika), indijskog ministra vanjskih poslova. On je u svom govoru pored ostalog istaknuo:

…Mi na samo da smo pogriješili u gospodarskom razvoju kakav bi trebala imati država naše veličine nego smo si stvorili problem s radnim mjestima jer smo postali previše ovisni o uvozu… …U ime otvorenosti smo dopustili da uvozni proizvodi stvoreni uz pomoć državnih potpora potisnu naše…”

  Drugim riječima on je otvoreno pozvao na navodnu autarkiju po pitanju industrijskih proizvoda što je sada službena politika Indije. Ovdje govorimo navodnu pošto niš koristi ekonomisti i novinari izjednačavaju autarkiju s klasičnim protekcionizam.

  To sve što BBC i drugi navode je protekcionizam, a ne autarkija pa možemo slobodno reći da griješe. Za kraj ćemo ponovno naglasiti da autarkija predstavlja potpuna odvojenost državne ekonomije od svjetske i da samo Rusija samostalno ispunjava sve uvjete za nju. Druga stvar je da li ima želju provoditi ovu politiku pa se odvojiti i od Kine ?

4 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina