Američki popis stanovništva

  Američki popis stanovništva koji se provodio 2020 godine nam ukazuje ono što se događa s cijelim zapadom. On nam ukazuje da zahvaljujući nekontroliranim migracijama zapadne države nalaze u demografskoj tranziciji.

  Iako puno tekstova napisanih o ovom popisu stanovništva govori o pada udjela bijelaca u stanovništvo SAD to nije njegov zaključak. Zaključak ovog cenzusa bi bio pad udjela domicilnog stanovništva u ukupnom stanovništvu.

  Taj pad je vidljiv prije svega na bijelcima, ali ne na samo njima. Demografska promjena u SAD je puno veća od toga pa ćemo se za početak vratiti na 1980 godinu.

  Tada su Bijelci činili 79.4 % stanovnika SAD-a. Tijekom sljedećih 20 godina oni će pasti na 69.1 % udjela u stanovništvu. Istovremeno udio Crnaca u SAD stanovništvu se nije značajnije mijenjao. 1980 godine oni su činili 11.5 % stanovnika, a 2000 godine čine 12.1 %.

  Taj identični udio u stanovništvu su Crnci imali i 2020 godine dok je udio Bijelaca pao na samo 57.8 %. Iz toga zaključujemo da je udio „domicilnog” stanovništva SAD pao s 90.9 % 1980 godine na 67.9 % 2020 godine.

  S druge strane udio Hispanaca u stanovništvu je eksplodirao. Oni su 1980 godine činili 6.4 % stanovnika, a danas čine 18.7 %. Taj eksplozivni rast Hispanaca je praktički u potpunosti vezan s migracijom stanovnika Meksika i Središnje Amerike u SAD.

  Sličan eksplozivan porast udjela u stanovništvu su imale osobe porjeklom iz Azije. One su 1980 godine činile samo 0.2 % stanovnika SAD-a, a danas čine 5.9 %.

  Kada usporedimo ove grupe podataka dolazimo do toga da je domicilno stanovništvo izgubilo udio od 23.7 % u ukupnom. S druge strane predstavnici naroda koji se doseljavaju iz Latinske Amerike ili Azije su podigle svoj udio za 18 %.

  Sadašnju situaciju ne trebamo gledati samo prema postotcima nego možemo gledati prema apsolutnim brojevima. 2020 godine je u SAD živjelo 191,698,000 Bijelaca, 62,080,000 Hispanaca, 39,940,000 Crnaca, 19,619,000 Azijata, 13,549,000 pripadnika više rasa, 2,252,000 Indijanaca, 622,000 „Polinežana” i 1,690,000 neodređenih.

  Iz ovih službenih američkih demografskih podataka se može doći do nekoliko zanimljivih zaključaka. Prvi od njih bi bio politički. Taj zaključak nam govori da su se Demokrati zaletili s Black Lives Matter i svim povezanim s tim. Udio Crnaca u populaciji je stabilan, ali on iznosi samo 12 % bez nade u ikakvu promjenu. Temeljiti buduće političke nade na njihovim glasovima je pogrešno. To u određenom smislu razumiju Republikanci koji postepeno podižu broj osvojenih glasova Hispanaca.

  Drugi zaključak bi bio da će u budućnosti SAD postati hispanska država slična Meksiku. To je u određenom smislu i želja tamošnje elita koja ovu transformaciju provodi putem otvorenih granica.

  Gledajući iz Hrvatske, gledajući iz Europe možemo zaključiti da će ova transformacija SAD-a uspjeti. To inače nije put koji može ići Europa pošto se u našem slučaju ne govori o promjeni jedne kršćanske kulture drugom. Taj dio bi bio red ne zaboraviti.

  Činjenica da se domocilni stanovnici SAD-a bili oni Crni ili Bijeli protive ovoj transformaciji je potpuno nevažna. Taj dio isto ne smijemo zaboraviti.