Američke carine

  Nakon očito dvije neuspješne runde pregovora s Kinom SAD je odlučio uvesti carine na uvoz kineskih tehnoloških proizvoda. Te nove američke carine se kreću od 25 na uvoz aluminijskih proizvoda do 100 % na uvoz električnih automobila.

  Priču o carinama započinjemo početkom travnja 2024. kada ministrica financija Janet Yellen putuje na sastanak u Kinu. Ona tamo govori da je Kina prevelika za vođenje gospodarske politike temeljene na izvozu. Tim riječima ona još dodaje da je SAD izgubio 2 milijuna industrijskih mjesta zbog Kine i da to više nemaju namjeru dopuštati.

  Manje od 3 tjedna potom (24.04.2024.) u Kinu je doletio američki ministar vanjskih poslova. Tamo Blinken govori da netržišne politike Kine potkopavaju trgovinski sustav, prijete nacionalnoj sigurnosti SAD i da Washington DC to više nema namjeru dopuštati. O situaciji na tadašnjem sastanku je dovoljno reći da su se ministri vanjskih poslova Kine i SAD posvađali pred medijima.

  Reakciju Kine na ta dva posjeta možemo najlakše komentirati njihovom izjavom za medije. U njoj se govori: „Bidenova administracija nas kritizira zbog američke izborne kampanje”. Ta pozicija Pekinga je vrlo vjerojatno istinita, ali onda su se trebale očekivati sankcije jer „političar će učiniti baš sve da bude ponovno izabran”.

  U određenom smislu nešto sličnog se govori u izjavi Bijele kuće koja istovremeno napada Kinu i Trumpa,a hvali Bidena. Ona kritizira bivšeg i možda budućeg predsjednika Trumpa jer je navodno njegov trgovinski dogovor s Kinom propao i jer su se smanjila otvaranja novih industrijskih radnih mjesta. Za razliku od njega sadašnji predsjednik Joe Biden je navodno otvorio 800 000 industrijskih radnih mjesta i osigurao 860 milijardi dolara za industriju.

  Normalno nitko ovdje neće postavljati pitanje kako je moguće da su državne investicije u kinesku industriju nezakonite, a u američku zakonite. To nitko neće pitati jer je riječ o političkom pamfletu koji istovremeno radi dobro za američke radnike.

  Sve u svemu zbog kineske “nepoštene” trgovačke prakse SAD uvodi sljedeće carine na uvoz kineskih proizvoda; čelični i aluminijski proizvodi 25%, električni automobili 100%, litijski akumulatori za električne automobile i dijelovi za akumulatore 25%, kritični minerali 25%, solarni paneli 50%, dizalice s broda na brod 25%, igle i injekcije 50% i zaštitna oprema 25%. Riječ je o carinama koje odmah stupaju na snagu dok ona na grafit, magnet, ostale litijske baterije i gumene medicinske rukavice od 25% stupa na snagu 2026. U posljednjoj kategoriji se nalaze poluvodiči pošto njihova carina od 50% stupa na snagu 2025.

  Istina u ovoj priči o carinama koju Bijela kuća ne spominje ispadne da Kina uopće ne izvozi električne automobile u SAD. Službena Kina i njeni proizvođači automobila su odavno očekivali carine pa nisu ulazili na američko tržište. To vidimo po službenim podacima pošto kineski električni automobili čine samo 2% uvezenih električnih automobila u SAD.

  Po očekivanju nakon donošenja odluke o kineskim uvoznim carinama Donald Trump je kritizirao Bidena. On je pitao Bidenovu administraciju gdje ste bili 3 i pol godine ? Na to mu je stigao očekivani odgovor da ova odluka nema nikakve veze s izborima.

  Sve u svemu Biden je ovom odlukom presjekao gordijski čvor progresivne ljevice. Riječ je o gordijskom čvoru brže zelene transformacije uz kineske jeftine proizvode ili sporije transformacije uz pomoć skuplje nacionalne tehnologije. Biden je ispravno izabrao drugu opciju dok Europa i dalje luta.