Blinken u Kini
Nakon američke ministrice financija i njemačkog kancelara sada je u posjetu predsjedniku Xi-ju bio američki ministar vanjskih poslova. Blinken u Kini je govorio oštrijim riječnikom od onoga koja je koristila Yellen.
Prva je u travnju Kinu posjetila američka ministrica financija Janet Yellen. Iz perspektive Kine ona je neprijatelj pošto je odbila sudjelovati u ulasku Kine u WTO i sada s pozicije ministrice govori protiv Kine.
Za razliku od nje Blinkena je Kina ako ništa drugo na početku ocjenjivala kao prijatelja. Prije stupanja na dužnost ministra on je vikao da se treba prestati konfrotirati s Kinom zbog čega je njegov izbor ova dočekala s oduševljenjem. Iz perspektive Pekinga on je naš čovjek iako možda u mislima ne podržava ono što sada mora govoriti.
Posjet Antony Blinkena Kini je bio započeo 24.04. u Šangaju. Tijekom njega on kao ranije Scholz dolazi tražiti da Kina prestane podržavati Rusiju, smanji industrijske kapacitete, a tome dodaje i zabranu izvoza sirovina za proizvodnju droge fentanola u SAD.
Posljednjeg dana posjeta, 26.04. predsjednik Xi i ministar Blinken su izašli s izjavom za medije. U njoj Xi Jinping pored ostalog govori: “Predlažem međusobno poštovanje, mirnu koegzistenciju i dobrovoljnu suradnju… … Rekao sam puno puta da je Zemlja dovoljno velika da dopusti zajednički razvoj i prosperitet Kine i SAD. Kina je sretna da vidi samouvjeren, bogat i otvoren SAD. Mi se nadamo da SAD gleda pozitivno na razvoj Kine. To je osnovno pitanje o kojemu trebamo govoriti…”
Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a je nakon sastanka Blinken-Xi izašlo s svojom službenom objavom koju citiramo: “Blinken je na sastanku govorio da netržišne gospodarske politike Kine podrivaju trgovinski sustav, prijete nacionalnoj sigurnosti SAD i otvaraju globalnu zabrinutost zbog kineske prevelikih industrijski kapaciteta… …Ministar je još jednom naglasio da će SAD poduzeti nužne akcije za zaštitu svojih nacionalnih interesa i vrijednosti kao i onih naših prijatelja i saveznika… …Isto tako Blinken je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog kineske podrške ruskoj vojnoj industrijskoj bazi čime omogućava Rusiji da vodi rat protiv Ukrajine koji potkopava europsku i transatlantsku sigurnost”.
Dok su te izjave za medije nakon sastanka kineskog predsjednika i američkog ministra vanjskih poslova bile diplomatske one između dva ministra to nisu bile. Ministar vanjskih poslova Kine, Wang je bio 5 i pol sati razgovarao s Blinkenom nakon čega su se javno posvađali.
Wang je poručio: “SAD pokušava nelegitimno ugušiti kineske legitimne razvojne interese i njeni temeljni interesi su stalno napadani. Blinken i SAD trebaju prestati lagati o pretjeranim industrijskim kapacitetima Kine i ukinuti ilegalne sankcije protiv kineskih korporacija”.
Na to mu je Blinken bio odgovorio: “…Kina je odgovorna za trećinu svjetske proizvodnje i desetinu svjetske potrošnje tako da postoji očita neravnoteža. To je film koji smo gledali i znamo da završava s uništenim američkim radnim mjestima i kompanijama”.
Mi bi rekli da je zapadni proljetni pritisak na Kinu usko vezan s stanjem linije fronta u Ukrajini. Rusija napreduje pa je zapadna fiks ideja postala pritisnuti Kinu u cilju uvođenja svjetske blokade Rusije.
Za kraj ćemo samo reći kako vjerujemo da Kina više ne voli Blinkena i da za 7 dana Xi Jinping dolazi u Europu. On će posjetiti Srbiju, Mađarsku i Francusku pa s tih sastanaka očekujemo nove poruke.