Zanimljiva vremena

  Nikako da se stabilizira situacija u Iranu koji se kreće od jedne do druge krize. Nekada je on za njih kriv dok je nekada nevina žrtva. Jednostavno Iran preživljava zanimljiva vremena.

  Ta vremena za Iran započinju 2022. s prosvjedima prije svega mladih protiv tamošnjeg režima. Govorimo o prosvjedima koje vlada zbog lojalnosti sigurnosnih snaga i vjere starijih stanovnika uspjeva ugušiti, ali time problemi nisu rješeni. Oni nisu rješeni jer Iran potresaju gospodarski problemi na što nam najbolje ukazuje očekivana inflacija od 67% u 2024.

  Razlog za minimalno dio gospodarskih problema predstavljaju američke sankcije. Formalno one su stvorene zbog nuklearnog programa, a stvarno jer Iran predstavlja pretnju američkim interesima. On predstavlja pretnju jer želi smanjiti utjecaj SAD-a na Bliskom istoku.

  Primjer tih sankcija nam je bio tanker Suez Rayan kojeg u srpnju 2023. SAD zaplijenjuje jer je prevozio iransku naftu. Početkom 2024. Iran odgovara na tu zaplijenu vlastitom zaplijenom istog tankera kada se približio njegovim teritorijalnim vodama.

  Slično kao što je u ovom slučaju Iran pokazao da neće mirno trpiti on čini i u travnju 2024. Tada odgovarajući na izraelsko ubojstvo iranskog generala on lansira simbolični raketni napad na Izrael.

  Normalno sastavni dio politike Iran predstavlja već 13 godina pomoć bratskom šiitskom režimu u Siriji. To je sve očekivano, a potom dolazi neočekivani dio koji govori da je Iran zaštitnik Kršćana. Sastavni dio njegove vanjske politike je trajna podrška kršćanskoj Armeniji čiji je on jedini stvarni zaštitnik.

  Da nije riječ samo o vanjskopolitičkim igrama nam je ukazala reakcija Irana na otvaranje Olimpijskih igara u Pariza. Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei je javno osudio „ismijavanje” Isusa navodeći: „Poštovanje Isusa je neupitna jasna stvar za muslimane. Mi osuđujemo uvrede usmjerene prema svetim osobama božanskih religija uključujući Isusa Krista”.

  To je pozicija Irana o otvaranju Olimpijskih igri dok je pozicija Hrvatske: „nisam u potpunosti sretan zbog nespretne asocijacije na Isusovu posljednju večeru. Kao kršćaninu mi to smeta, moram priznati, ali bio je pravi spektakl”. Iz toga sami zaključite koja država, koja vlada zagovara koje vrijednosti !?

  Nakon tih navedenih pozicija snage dolaze iranski debakli. Prvi je smrt predsjednika Irana u zrakoplovnoj nesreći. Da li je predsjednik nakon sastanka s Alijevom poginuo u padu helikoptera (20.05.2024.) koji je posljedica nesretnog slučaja ili sabotaže postaje nevažno. U oba slučaja krivac je Iran koji nije u stanju zaštiti vlastitog predsjednika i tu priča završava.

  Potom 31.07.2024. dolazi do ubojstvo šefa Hamasa u Teheranu. Ubojstvo je izvršeno nakon sastanka Ismaila Haniyeha s vrhovnim vođom Irana Ali Khameneiom dok se Ismail nalazio u možemo to reći u najzaštićenijem dijelu Teherana. Nakon ubojstva Zapad je lansirao dvije potpuno različite priče o ubojstvo da dodatno izludi iranske sigurnosne službe.

  Jedna priča govori da je šefa Hamasa ubila 2 mjeseca ranije postavljena bomba. Cilj ove priče bi bio da Iran počinje ispitivati pripadnike vlastitih sigurnosnih službi u potrazi za izdajnicima. Druga priča nam govori da je on ubijen u zračnom napadu aviona ili drona.

  Puno lakše je povjerovati u drugu priču iako su i u njoj odgovorne sigurnosne službe. Ovim ubojstvom Zapad je dokazao da može ubiti baš svakoga u Iranu čijim službama sigurnosti se sada smije cijeli svijet. Na to će Iran morati odgovoriti, a kako će to učiniti nitko ne zna.