Sigurnosni izvještaj
Svake godine ured direktora američke obavještajne zajednice izlazi s svojim sigurnosnim izvještajem. Kako smo ovogodišnji pročitali danas navodimo njegove najvažnije dijelove.
Izvještaj je podijeljen na nekoliko dijelova koje bismo mogli nazvati protivničke države, zdravstvena sigurnost, razne nadnacionalne stvari i ratovi. To su inače stvarna imena dijelova izvještaja s izuzetkom imena protivničke države. Namjesto tog imena dijela izvještaja imamo dijelove imena Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja. To su inače dijelovi izvještaja čije najglavnije dijelove danas citiramo.
U dijelu izvještaja pod imenom Kina se navodi pogled Pekinga na svijet. Tu se govori da gospodarsko i političko natjecanje SAD i Kine Peking promatra kao dio geopolitičkih promjena u svijetu. Iz njihove perspektive cilj diplomatskih, ekonomskih, tehnoloških i vojnih mjera koje povlači SAD je zaustavljanje uzdizanja Kine i potkopavanje vladavine Komunističke partije.
Odgovarajući na to Kina jača mjere kombiniranja vojne moći s svojim ekonomskim, tehnološkim i diplomatskim utjecajima u cilju jačanja kontrole Komunističke partije. Isto tako ovom kombinacijom moći cilj Kine biva osigurati ono što smatra svojim teritorijem, regionalnom nadmoći i svjetskim utjecajem.
Ruska neprovocirana invazija Ukrajine je dovela do političkog zemljotresa koji je promjenio odnose Rusije s Zapadom i Kinom. Zanimljivo nam ispadne da se kasnije u izvještaju govori da je Rusija napala Ukrajinu jer je smatrala tamošnje događaje prijetnjom za postojanje Rusije !? Čovjek bi očekivao da su obavještajci trebali malo uskladiti tekst prije puštanja u javnost.
Potom se dalje navodi da će Rusija pokušati povećati svoj utjecaj u Argentini, Brazilu, Venezueli, Nikaragvi i Kubi. Govoreći o post-sovjetskom području izvještaj navodi da će zbog rata u Ukrajini Rusija tamo manje moći utjecati na događaje. Konkretno se navodi da ona neće moći intervenirati kao 2020 u Bjelorusiji i 2022 u Kazahstanu.
Govoreći o drugim događajima u svijetu izvještaj navodi jačanje strateških veza Rusija – Kina i Rusija – Iran. Te države zajedno drži neprijateljstvo prema SAD-u.
Iran će nastaviti da predstavlja prijetnju američkim interesima pošto pokušava smanjiti utjecaj SAD-a na Bliskom istoku. Tijekom pregovora održanih 2022 godine o obnovi sporazuma iz 2015 kojim su smanjene/ukinute sankcije Iranu Teheran je izrazio skepticizam. On ne vjeruje da će SAD provesti taj sporazum kojeg je ranije predsjednik Trump raskinuo i da će Iran od njega imati koristi.
Krajem 2022 i početkom 2023 Iran biva potresen velikim prosvjedima. Riječ je o prosvjedima do kojih izbija zbog kulturoloških, a ne gospodarskih ili političkih razloga. Iranski dužnosnici smatraju da se iza ovih prosvjeda nalazi utjecaj zapadne obavještajne zajednice.
Najveći današnji problem je tamošnje gospodarstvo. Inflacija koja dostiže 50 % i gospodarska stagnacija bi mogli pojačati nestabilnost tamošnjeg režima.
Sjeverna Koreja priritizira razvoj i gradnju raketa dizajniranih da izbjegnu raketne obrambene sustave SAD-a i njegovih saveznika. Kim Yong Un smatra nuklearne bombe i interkontinentalne rakete ultimativnom jamstvom sigurnosti svog režima.
To je u najkraćima riječima bio dio izvještaja američkih obavještajnih organizacija koji se bavi državama neprijateljima, ili ako ništa drugo protivnicima SAD-a