Trgovinska repriza

  Znate onu: „pametan uči na tuđim greškama, normalan na svojim, a glupan nikad ne nauči”. To govorimo pošto je Zapad odlučio ponoviti ono što je učinio s Kinom u Indiji. Jednostavno trgovinska repriza čeka zapadni svijet.

  Prije nego što pređemo na moderne događaje red je vratiti se pola stoljeća u prošlost. U knjizi 25 godina Europske unije se govori da je ekonomija Njemačke 1975. bila 3 puta veća od one Kine. Zahvaljujući zapadnoj pomoći ili preciznije zapadnim ulaganjima potpomognutim od zapadnih država kineska ekonomija je 2017. bila 3.3 puta veća od Njemačke. U međuvremenu se razlika povećala pa je kineska ekonomija 4 PUTA veća od Njemačke.

  To gospodarsko uzdizanje Kine uz pomoć zapada predstavlja najviši nivo korupcije na svijetu. Kao primjer te korupcije ćemo uzeti primjer tvornice s 17 000 zaposlenih. U SAD će radnici trebati biti plaćeni minimalno 2 750 dolara mjesečno. S druge strane ranije u Kini, a sada u Indiji su plaćeni 100 dolara. To znači da će tvrtka koja otvori pogon u Indiji štediti mjesečno na plaćama 45 milijuna dolara. Riječ je o stvarnim,a ne izmišljenim ciframa koje sada vrede za proizvodni pogon Apple korporacije u Indiji.

  Nekada su te cifre vredile za proizvodne pogone u Kini pa su korporacije lobirale, „kupovale” političare da ukinu carinske zapreke. Svi protesti sav bijes zapadnih radnika zbog gubitka radnih mjesta je bio ugušen pošto novac u stvarnosti vlada.

  Kako je Kina danas razvijena država i velika sila čije korporacije sada ugrožavaju profite zapadnih ona postaje neprijatelj. Zapadne vlade uvode trgovinske sankcije protiv nje počevši od SAD-a, pa sve do Europske unije.

  Iako je Kina sada neprijatelj koncepcija otvaranja pogona u državama s niskim plaćama zvuči dobro. Normalno ona zvuči dobro iz korporacijske, a ne državne, nacionalne ili radničke perspektive. Zbog toga je potrebno naći novu državu partnera, a to nam postaje Indija.

  Ona danas ima političku stabilnost, više stanovnika od Kine i minimalnu plaću od 50 dolara. Ako si menadžer ili dioničar velike korporacije to su neupitni benefiti pa stoga imamo trgovinsku reprizu.

  U malo znanom dogovoru postignutom 21.11.2023. Europska unija i Indija su dogovorili suradnju u proizvodnji mikroprocesora, inovacija i stabilnog lanca opskrbe. U sporazumu se pored ostaloga jasno navodi da će strane zajedno raditi na otvaranju proizvodnih pogona i dogovarati se o trgovinskim barijerama.

  Indijska vlada koja je sporazum potvrdila u siječnju 2024. dodatno govori da o fiskalnoj pomoći u gradnji tvornica procesora na području Indije. Gradnju tih novih tvornica procesora Indija financira pokrivajući iz državnog proračuna 70% troškova.

  Državna politika Indije je niskim plaćama i visokim državnim subvencijama privući sve tehnološke kompanije. Riječ je o mudroj politici koja postiže rezultate. To se najbolje vidi da su do sada svoje pogone u Indiji otvorili Intel, Qualcomm, AMD, Applied Materials, Micron, Nvidia, Marvell, Infineon…

  Indija je danas po Financial Times ono što je Kina bila prije 20-30 godina. Prevedeno govoreći zapadne korporacije će sada dizati Indiju 20-30 godina, skupljaći enormni profit i korumpirajući političare. Negdje 2055 će Indija postati velesila od koje će se Zapad uplašiti. Stvarno nevjerojatno inteligentna državna politika (sarkazam).

  Red je na kraju reći da je Indija danas 5 najveća svjetska ekonomija, a sljedeće godine bi mogla biti 4. Očito ju Zapad u ime profita misli gurnuti prvo na 3 mjesto, a potom i više.