Solarni ciklusi
Sljedećih desetak dana ćemo se često baviti globalnim zagrijavanjem i znanstveno-tehnološkim problemima vezanim s tom klimatskom dogmom. Prvi od tekstova ove tematike je solarni ciklusi jer Sunce ima doba kada nas jače i slabije grije.
Iz moderne perspektive Sunce se danas nalazi u svom 25 kratkoročnom ciklusu kojeg prate znanstvenici. Govorimo kratkoročnom jer oni traju po samo 11 godina, dok postoje i puno dužni ciklusi.
Sadašnji kratkoročni ili znanstveno govoreći 25 Schwabeov ciklus započinje 2019. i traje sve do 2030. Tijekom tih ciklusa Sunce prolazi iz stupnja minimalne aktivnosti (2019.) do maksimalne (2024.), nakon čega se vraća na minimalnu (2030.) pa onda sve počinje iz početka. Današnji ciklus ima broj 25. jer su znanstvenici kao prvu godinu računanja ciklusa uzeli 1755.
Osim iz perspektive solarnog sustava kratkoročnih ciklusa postoje još takozvanih de Suess ciklusi koji traju po oko 200 godina i Hallstadovi ciklusi u trajanju od oko 2400 godina. Drugim riječima sve, baš sve se mijenja počevši od snage samog Sunca o kojemu svi ovisimo.
Sada kada znamo da postoje razlike u snazi kojom nas Sunce grije postavlje se normalno pitanje njegovog utjecaja na globalnog zagrijavanje. Od kada su otkriveni ciklusi to pitanje su znanstvenici bezbroj puta postavljali i pokušavali na njega odgovoriti. Sada ćemo stoga pogledati tri nasumična pokušaja davanja odgovora iz 21 stoljeća.
Za početak gledamo najstariji znanstveni rad koji je pušten u javnost 19.08.2009. U njemu se pokušalo dati odgovor na povezanost solarnih ciklusa i globalne promjene temperature u posljednjih 12 000 godina !?
Znanstvenici tu govore da postoji velika razlika u razmišljanju po ovom pitanju. Povodom toga citiraju studije koje govore da nas Sunce sada natprosječno grije u odnosu na posljednjih 1000 godina. Zatim navode studije koje tvrde da nas ono rekordno grije. U osnovi autori koji navodimo su pobjegli iz te rasprave i samo zaključili da postoje solarni ciklusi od 11, 200 i 2200 godina.
Sada onda skačemo u prošlost od samo 10 godina jer je 14.01.2016. prihvaćena nova studija koju citiramo. Glavni problem s njom postaje da su ju pisali ambiciozni znanstvenici koji žele biti podobni. Oni sami u studiji priznaju da su „ispravljali” podatke za razdoblje 775.-991. zbog dva ekstremna solarna događaja koji smetaju nužnim zaključcima.
Posljednju znanstvenu studiju koju spominjemo je ona iz 2024. koju objavljuje Bugarska akademija znanosti. Studija ukazuje na postojanje Egipatskog, Homerovog i Mauredovog minimuna, razdoblja velikog zahlađenja. Ono što ona i niti jedna znanstvena studija ne navodi su poveznice s današnjim dobom.
Time želimo reći da velika većina znanstvenih studija koje spominju Hallstadove cikluse ne spominju cijelu priču. Oni govore o Homerovom minimunu (oko 700. pr.Kr.), ali samo ponekad i o rimskom toplom razdoblju. Također oni spominju maleno ledeno doba ili kako se stručno govori Mauderov minimun, ali baš nikada današnje toplo razdoblje.
To govorimo jer oko 500 godina nakon Hallstadovog minimuna počinje toplo razdoblje. Drugim riječima oko 500 godina nakon posljednjeg Hallstadovog minimuna (1500 godina) započelo je zagrijavanje planete. Drugim riječima početkom 21 stoljeća, znači danas !?