Rimsko razdoblje

Tokom svibnja 2020 godine smo na Hladna istina ukazali na to kako današnji ekološki stručnjaci uspoređuju temperaturu naše planete s onom iz razdoblja malenog ledenog doba, a potom smo u lipnju pokazali da je temperatura naše planete prije točno tisuću godina bila veća nego danas. Danas, početkom rujna se bavimo temperaturom našeg planeta iz još starijeg razdoblja, iz rimskog doba kako bi pokazali, kako bi dokazali da današnje zagrijavanje planete ne predstavlja niti približno jedinstveni događaj u povjesti čovjeka.

Kao što smo ranije naveli temperatura je tisućite godine bila viša od one danas, ali tada nismo govorili o ranijem razdoblju. To toplo razdoblje je došlo nakon malenog ledenog doba kasne antike kada uslijed 2 masivne erupcije vulkana dolazi do pojave hladnog razdoblja. Te dvije erupcije su tokom VI stoljeća izbacile u atmosferu izbacili toliko prašine da je došlo do globalnog pada temperature na našoj planeti. Time je globalna temperatura bila samo ubrzano usmjerena prema zahlađenju pošto se ona već ranije nalazila iz nepoznatih razloga na ovoj putanji.

Jedno od najpoznatijih toplih razdoblja naše planete je ono iz razdoblja Rimskog carstva. Približno 300 godina prije Krista u gradu Rimu su rasle bukve, rijeka Tiber se ledila tokom zime, a snijeg je neprekidno danima pokrivao grad. Manje od 100 godina kasnije Hanibal će s slonovima prijeći Alpe u vojnoj kampanji koju svi dobro znamo što ukazuje da je došlo do zatopljenja u Italiji. 300 godina poslije Hanibala ili drugim riječima 100 godine poslije Krista stabla bukve više ne rastu u Rimu nego samo na brdima i planinama, dok je zimski led na rijeci Tiber potpuno nestao. To je ujedno vrijeme kada Rimljani uzgajaju vinovu lozu na području današnje Engleske i Njemačke što je ranije bilo nezamislivo. Početkom IV stoljeća Engleska će čak postići samodostatnost u proizvodnji vina što nam dovoljno govori o tadašnjem stanju klime.

Istraživanja u Španjolskoj su nam potvrdila ove podatke o rimskom toplom razdoblju navodeći da je ovo doba trajalo između približno 250 godine prije Krista i približno 450 poslije Krista. Slične vijesti o tadašnjoj temperaturi naše planete nam dolaze i s Floride koja u isto vrijeme kao Europa živi s visokim temperaturama. Tamošnji istraživački centar koristi te povijesne klimatološke podatke iz prvih pet stoljeća naše ere kako bi napravio projekcije koje ukazuju što će se dogoditi s Floridom tokom modernog zagrijavanja planeta. Kako bi izračunali gdje će se nalaziti obala i kakva će biti klima Floride tokom sljedećih 100 godina. To nam ujedno ukazuje kako je temperatura na Floridi 250 godine poslije Krista bila viša nego što je danas iako se ta definicija baš i ne upotrebljava.

Columbia universitet inače zajedno s mnogim drugima pokušava osporiti da je postojalo globalno toplo razdoblje u doba Rimskog carstva ili oko 1000 godine tokom kojeg su temperature bile identične ili više od današnjih. Po njihovoj interpretaciji postojala su topla razdoblja na određenim djelovima planete, ali nikada globalno toplo razdoblje kao što je to danas. Do toga zaključka su došli tokom posljednjeg desetljeća koristeći različite vrste podataka, a sada je na svakom od nas da sam odluči da li im možemo vjerovati ili ne.