Razgovor s Milivojem Špikom

1) Poštovani gospodine Špika posljednjih godinu dana se govori o ujedinjenu stranaka umirovljenika. Znači li to da će BUZ uskoro postati dio HSU-a ?

Ujedinjenje umirovljeničkih stranaka je proces koji je nakon mog višegodišnjeg uvjeravanja svih čelnika umirovljeničkih stranaka, a potom i konačne spoznaje svih da je to jedini pravi put, prošle godine na službenu inicijativu HSU-a kao jedine parlamentarne stranke započeo udruživanjem HSU-a, BUZ-a, DSU-a i USiB-a potpisivanjem Sporazuma o suradnji sa ciljem zajedničkog djelovanja u narednom periodu. Nadam se da će započeta suradnja u jednom trenutku, što je želja svih potpisnika, prerasti pojedinačne stranačke interese i dovesti do onoga što je glavni cilj započetog procesa, a to je da se dođe do trenutka kada bi se sve stranke stopile u jednu, a kako je HSU ona od koje je u političkom smislu sve započelo jasno je da bi bilo logično da se daljnje djelovanje svih nastavi pod tim imenom.

2) Pretpostavljam da to znači zajednički izlazak na listi SDP koalicije ?

Poznata je činjenica da je HSU na prošle parlamentarne izbore izašao u koaliciji sa SDP-om, kao i da je nakon izbora sa istima i ostao u oporbi. Kako su svaki izbori nova „utakmica“ odnosno novi razgovori ili pregovori jasno je da će se ovisno o rejtingu, odnosno u slučaju da ne izađemo sa svojom samostalnom listom, razgovori prvo obaviti sa SDP-om koji šalje pozitivne signale za suradnju, no da li će do konačnog dogovora doći ovisiti će o više faktora.

Poznato je da smo javno istaknuli želju da nakon slijedećih parlamentarnih izbora želimo imati svog ministra rada i mirovinskog sustava i da smo već javno istakli gospodina Silvana Hrelju kao našeg kandidata za tu poziciju, kao i da sukladno tome želimo imati i zadovoljavajući broj saborskih zastupnika.

Jasno je dakle da za ostvarenje planiranog i naš rejting mora biti čvrsto iznad 3% što realno možemo postići, a time se i naši zahtjevi mogu smatrati potpuno opravdanim odnosno prihvatljivim za koalicijskog partnera u slučaju predizborne koalicije.

3) Umirovljenici su imali ostvarili relativno uspješne rezultate kada su samostalno izlazili. HSU je bio 2007 samostalno osvojio 4.1 %, a BUZ 2011 godine 2.8 % glasova. Da li će SDP to uzeti u obzir ?

Ovisno o tome kada će se održati parlamentarni izbori svima nam koji pratimo politička zbivanja je jasno da udružena umirovljenička opcija, gledajući članstvo i osvojene mandate na svim razinama potpisnici Sporazuma o suradnji predstavljaju preko 95%, ima težinu od 5 -10% stoga je jasno da će buduću koalicijski partner o tome i te kako voditi računa.

Bez potpore umirovljeničke opcije odnosno prepoznatljive umirovljeničke stranke ni jedna velika stranka ne može dobiti izbore što se na najbolji način vidjelo i potvrdilo u posljednja dva izborna ciklusa na koje je HDZ izašao bez potpore neke umirovljeničke stranke. Jasno je dakle da etablirane umirovljeničke stranke poput HSU-a ili BUZ-a pojedinačno sa više desetaka pa do 100 tisuća svojih birača jest bio i ostati će važan faktor koji će odlučiti i slijedeće parlamentarne izbore.

Kao god bilo jasno je da potpisnici Sporazuma o suradnji odnosno HSU, BUZ, DSU i USiB, k tome i uz potporu niza umirovljeničkih udruga, u svakom slučaju zajedničkim nastupom nose od 100 – 150 tisuća glasova što će vjerojatno i ovaj puta biti presudno u određivanju izbornog pobjednika.

4) Prošle godine su umirovljenici blokirali mirovinsku reformu koja je trebala produžiti radni vijek i navodno trebala uštedjeti 100 milijardi ?

Ta tvrdnja o nekoj uštedi u proračunu je naprosto laž jer istina govori potpuno suprotno. Da je prošao njihov prijedlog onda bi oni od umirovljenika oteli tih 100 milijardi što je lako i jednostavnom logikom zaključiti. Ako dakle produljite radni vijek za dvije godine a pri tome izjednačite žene sa muškarcima onda to gledajući kumulativno izgleda kao da se pune dvije godine nikome ne bi isplaćivale mirovine, ženama zbog izjednačavanja još i dulje, što na koncu zbrojeno i ispada točno tih 100 milijardi, ali ne uštede već otimanja od umirovljenika. I budala zna da dvije godine dulje u radnom statusu znači i dvije godine manje za primanje mirovine….

5) Po dugoročnim planovima naše vlade Hrvatska na mirovine troši 10.4 % BDP-a, navodno će 8.3 % trošiti 2040 godine, a 2070 će trošiti 6.8 %. Od čega će ti umirovljenici živjeti ?

Poznato je da neke zemlje EU-a poput Grčke, Italije, Francuske, Portugala, Austrije, Danske, Finska…. za mirovine izdvajaju 13 – 15% BDP-a što znači da se ravnajući po njima ova naša crkavica od mirovine može odmah značajno povećati. Uzimajući u obzir i one države u kojima se za mirovine izdvaja relativno mali dio BDP-a prosjek za EU je 13% što je još uvijek osjetno više no u Hrvatskoj sa nešto više od 10%.

6) Što mogu umirovljenici po ovom pitanju učiniti ?

Sami umirovljenici mogu i trebaju uraditi ono što do sada nisu u dovoljnom broju, a to je da da svoju potporu odnosno glas na slijedećim parlamentarnim izborima konačno u većem broju daju svojoj opciji odnosno umirovljeničkoj stranci, opciji odnosno stranci koja ih nikada nije iznevjerila i koja se uporno bori za njihova prava.

Samo o potpori umirovljenika i onih koji će to jednog dana biti ovisi da li će mirovine realno rasti ili će kao i svaki puta do da sada nakon pustih obećanja one realno sve više zaostajati za plaćama. Uz dovoljnu potporu umirovljenici mogu prvi puta u svom političkom djelovanju dobiti ministra rada i mirovinskog sustava iz svojih redova i tako konačno preuzeti odgovornost za svoj resor a time i za svoju budućnost.

Mislim da su se već do sada trebale izvući pouke iz kojih se da zaključiti da neke ozbiljnije pomoći za umirovljenike neće biti ni od koga ako se sami umirovljenici ne pobrinu za sebe, a to se može samo na jedan način…… Svoj potporu i glas trebaju dati SVOJOJ stranci…

7) Mislite li da ćete u koaliciji s SDP-om uspjeti promijeniti ovu trajektoriju povećanja siromaštva umirovljenika? Prošla SDP vlada se po ovom pitanju nije proslavila.

Prošla Vlada SDP-a gledajući očima umirovljenika baš i nije ostala u nekom lijepom sjećanju, bivši ministar Mirando Mrsić još i puno manje tako da slijedeći puta, a poučeni dosadašnjim iskustvima sa svima, svoju sudbinu više ne kanimo prepuštati drugima, pa bili to i uvaženi i poštovani koalicijski partneri.

Ako se koalicijski odnosi grade na međusobnom povjerenju i uvažavanju onda nema nikakvog razloga da koalicijski partner na naše povjerenje ne uzvrati istom mjerom odnosno povjerenjem prema nama u smislu našeg preuzimanja odgovornosti za mirovinski sustav, posebno jer u ovom slučaju imamo osobu koju smatramo daleko najkompetentnijom osobom za ministra rada i mirovinskog sustava, gospodina Silvana Hrelju predsjednika HSU-a.