Politika državne štednje

  Politika državne štednje će od 2023 godine ponovno stupiti na snagu u Europskoj uniji. Za Hrvatsku nakon Milanovićeve depresije i Plenkovićeve stagnacije to ne znači ništa, ali za druge…

  Europska unija je donijela odluku da će njene članice od 2023 godine ponovno morati provoditi politiku štednje. Ta odluka je donesena zbog „iznimno visokog javnog duga” koji članice trebaju dovesti unutar Maastrichtskih granica. Činjenica da je slična politička odluka 2011 godine dovela praktički do sloma Eurozone ne smeta današnje političare.

  Europska pravila o javnom dugu su vrlo jednostavna. Ona nam govore da niti jedna članica ne smije imati javni dug veći od 60 % BDP-a niti proračunski manjak veći od 3 %. Prije izbijanja korona pandemije prosječni javni dug članica Europske unije je bio 77.5 % BDP-a. Krajem 2020 godine on iznosi 90.7 % BDP-a, a najviši je u poharanoj Grčkoj gdje iznosi 205.6 %.

  Grčku inače nije poharala korona pandemija nego Europska unija koja ju je „spasila od bankrota”. Prije tog spašavanja javni dug je iznosio 126.7 % BDP-a, a po završenom spašavanju biva 181 BDP-a. To je proizvela politika „spašavanja” i proračunske štednje,a nešto slično sada čeka Italiju.

  Očekuje se da će ove godine Italija imati proračunski manjak od 11.8 % BDP-a. To će rezultirati rastom javnog duga na 159.8 % BDP-a i kasnijim problemima za Italiju. Te probleme ne smijemo zanemariti pošto Italija zbog svoje veličine nije Grčka nego najslabiji temelj eurozone.

  Bez obzira na neprekidnu stagnaciju Italije u eurozoni većina njenih građana podržava euro. Ta podrška nije bezuvjetna pošto se ona temelji na stagnaciji, a ne na urušavanju. Studija napisana prije izbijanja korona pandemije nam je to vrlo dobro dokazala. Talijani su pri ispitivanju javnog mijenja trebali odgovoriti na različite scenariju. U scenariju politike štednje slične onoj provedene u Grčkoj Talijani će izabrat izlazak iz eurozone (i Europske unije ?).

  Taj podatak kao i patnje koje će prouzročiti nova politike štednje eurokrati ignoriraju. Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis je najavio u svibnju povratak fiskalnih pravila 2023 godine. Ono što se on nije usudio javno izjaviti bi bilo da ta promjena označava povratak na politiku štednje. Europski građani vrlo dobro znaju što znači politika štednje pa se ta riječ treba izbjegavati.

  Ubrzo nakon njega je u javnost izašao predsjednika njemačkog parlamenta i bivši ministar financija Wolfgang Schauble. On je u tekstu za Financial Times napisao o tiskanju novca koje je rezultiralo inflacijom i špekulacijama. Potom je govorio kako je to povećalo razlike između bogatih i siromašnih što prijeti socijalnoj koheziji. Na kraju je konstatirao kako zbog svega toga članice Europske unije moraju početi voditi politiku štednje.

  Ukratko novac je dan bogatima, a siromašni će ga morati vraćati. Tako se provodila politika štednje u Europskoj uniji i tako će se ona ponovno provoditi od 2023 godine. Oko toga nema rasprave,a jedina dopuštena rasprava je ona o načinu provođenja štednje.

  Cijenu te europske politike štednje neće platiti samo građani nego i korporacije. Slabija kupovna moć građana će dovesti do njihove smanjene kupovine proizvoda i pada prometa. Posljedice toga za europske korporacije koje su i tako u problemima svi znamo bez da spominjemo zelenu tranziciju.

3 2 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina