Migrantski troškovi

  Tematika koja se sve češće javlja u državnim financijskim izvještajima i različitim stugijama su migrantski troškovi. Danas navodimo državne podatke o tim troškovima koje su pustili u javnost Austrija, Danska, Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija.

  Prva država koju navodimo po ovom pitanju je Velika Britanija koja godišnje primi više od milijun migranata (bruto broj). Dok su britanski podaci o legalnim migrantima blago govoreći problematični/nejasni, oni o nelegalnim su prilično jasni. Na azilante Velika Britanija po posljednjim podacima troši 4 milijarde funti godišnje.

  To je proračunska slika koju je možda i teško zamisliti. Zbog toga je vjerojatno bolje koristiti cifru od 106 000 funti (123 000 eura). Toliko po službenim podacima svaki pojedinačni ilegalni migrant košta Veliku Britaniju. Drugim riječima nacionalisti, liberali, djelatnici ministarstva financija mogu kada vide sliku migranata koji se iskrcavaju izračunati koliko će oni koštati Veliku Britaniju.

  Po pitanju Njemačke imamo onu prastaru sada već 10 godina staru procjenu. Ona govori da svaki ilegalni migrant u prosjeku tijekom svog života košta Njemačku 79 100 eura. U međuvremenu je zbog inflacije došlo do povećanja ove cifre, ali naći novu nije tako jednostavno.

  Nju nije jednostavno naći, ali je s druge strane prilično lagano doći do podatka koliko Njemačka troši na migrante. Osobe koje nemaju državljanstvo Njemačke čini 45 % onih koji primaju na socijalne beneficije/pomoć. Kada bi svi primali istu pomoć tada bi migranti dobivali 20.7 milijardi eura godišnje. Razlog za ovaj užasan podatak se nalazi u činjenici da 50 % migranata stiglih u Njemačku 2015 ne radi niti će izgleda ikada raditi.

  Ova cifra inače ne predstavlja niti približno sve troškove koje snosi Njemačka, ali to je jedna puno duža priča. Ona je puno duža jer na primjer ne navodi troškove migrantskih obitelji koji su dobili njemačko državljanstvo i puno drugih stvari.

  Danska nam za razliku od Njemačke navodi realnije podatka o troškovima migranata. Financijske procjene su govorile 2014 godine da migranti i njihovi potomci godišnje koštaju Dansku 2.2 milijarde eura. Bez obzira na to ona sljedeću godinu otvara granice migrantima što dovodi do godišnje rasta troškova na 4.4 milijardi eura 2017 godine i promjene državne migrantske politike.

  Praktički iz istog razdoblja nam dolaze austrijski podaci o socijalnoj pomoći. Austrija nam je tako 2018 javila da 60 % osoba koje primaju minimalnu socijalnu pomoć imaju migrantsko porjeklo. Konkretne brojeve nećemo ovdje spominjati jer su iznimno maleni što ukazuje da u njih nisu uračunati svi podaci.

  Autor posljednje analize, podataka koje navodimo je Amsterdam School of Economics. U uvodu se navodi razmišljanje tamošnje elite koje se temelji na 3 dogme. Prva biva nije dobro staviti cijenu ljudskom životu, druga da ne bi smjeli kriviti žrtve (migrante),a treća ne smijemo pomagati ekstremnoj desnici. To su 3 razloga zbog kojih je u kulturnim krugovima „zabranjen” razgovor o migrantskim troškovima.

  U toj analizi se govori da su neEuropski migranti u predpandemija godinama koštali Nizozemsku prosječno 27 milijardi eura. Dugoročno taj trošak će narasti na 50 milijardi eura godišnje što će dovesti do uništenja socijalne države u Nizozemskoj.

  Pretpostavljam da ćete se vidjevši ove podatke složiti da službena priča koja govori da države od migranata imaju financijsku i gospodarsku korist predstavlja najobičniju laž ?

   Nakon što smo to sve rekli red je napomenuti i jednu „sitnicu”. Budimo iskreni za kraj pa priznajmo da imamo ovakve podatke jer mi Europljani živimo za raditi dok neEuropski migranti žive za svoje obitelj.