Meloni i patuljci

  Realisti s engleskog govornog područja su najnoviji sastanak skupine država G7 nazvali Meloni i šepave patke. Zbog toga ga mi ovdje nazivamo Meloni i patuljci,a to govorimo jer se ostali lideri ove skupine nalaze u političkoj krizi.

  Nekada ekstremno važnu skupinu G7 država čine SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Kanada. Ukratko riječ je o državama koje su tijekom 19 i 20 stoljeća prvo politički, a potom ekonomski vladale svijetom. Prije samo 30 godina ove države su činile 70 % svjetskog BDP-a,a sada su pale na 44 % s tendencijom daljnjeg pada.

  Iako se skupine zove G7 samo 5 od navedenih država se nalazi među 7 najvećih svjetskih ekonomija. S tog najvažnijeg popisa su ispale Italija koja se nalazi na 9 mjestu najvećih svjetskih ekonomija i Kanada na 10. Njih su proteklih desetljeća ili ako ništa drugo godina preskočili Kina na drugom, Indija petom i Brazil osmom mjestu. To su države, ekonomije koje neupitno predstavljaju budućnost.

  Ovaj sastanak skupine G7 je dobio neslužbeno ime Meloni i patuljci zbog europskih izbora koji su održani 7 dana ranije. Na njima su katastrofalno poražene stranke koje vladaju Francuskom i Njemačkom dok je situacija s ostalim sudionicima i ranije bila očita. Praktički svi u Velikoj Britaniji mrze britansku vladu koju čeka kraj na srpanjskim izborima, a slično je i u Kanadi. Američku situaciju nećemo ponovno spominjati, pa ćemo još samo navesti da japanski premijer čeka svoj politički kraj. Japanski mediji nam govore da je on toliko omražen da Japanci od njega ne žele niti primiti novac !?

  Osim država iz skupine G7 domaćin, talijanska premijerka Giorgia Meloni je pozvala još 14 gostiju. To su dva predstavnika Europske unije (der Leyen, Michel), predsjednike Afričke unije, Alžira, Argentine, Brazila, Kenije, Tunisa, Turske, Ukrajine i UAE. Osim njih još su pozvani papa Franjo, kralj Jordana Abdullah II i indijski premijer Modi.

  Bijela kuća je o ovom skupu pored ostalog izjavila da mu je cilj podrška saveznicima i partnerima u indopacifičkoj regiji i poboljšanje suradnje s Afrikom. Normalno osim tih lijepih riječi za SAD stvarni prioritet je bila podrška Ukrajinu o obrambenom ratu protiv Rusije. U skladu s tim je najavljeno pružanje financijske podrške Ukrajini kao i povećavanja ratnih troškova za Rusiju. To je rezultiralo odlukom SAD da objavi desetogodišnju vojnu podršku Ukrajini kao i 50 milijardi dolara.

  Jedna od zanimljivosti ili ako želite drugačije neobičnosti skupa je bila pojava BlackRocka i Microsofta. Oni su govorili o suradnji s SAD-om i drugim članicama skupine G7 u cilju razvoja infrastrukturnih projekata država u razvoju. Na stvarnost te suradnje nam najbolje ukazuje pohvala Bijele kuće Angoli koja je dala koncesiju za gradnju željeznice strancima, a luku Francuzima.

  Cilj tog cijelog projekta u stvarnosti nije razvoj Afrike nego dovlačenje afričkih sirovina do zapadnih korporacija. Iz državne perspektive SAD-a i Europske unije to je privlačni cilj, ali iz perspektive Afrike koja to treba dopuštati…

  Sve u svemu ovaj sastanak država skupine G7 je vjerojatnio bio posljednji za lidere Japana i Velike Britanije. Da li će na sljedeći doći ovogodišnji premijeri Kanade i Njemačke kao i predsjednik SAD-a nitko ne zna. Jedino je sigurno da će na sljedećem biti Macron zbog dužine svog mandata i Giorgia Meloni bez obzira na gluposti koje radi.