Justin Trudeau
Sve karijere imaju svoj početak i kraj. To vredi baš za sve osobe čega je svjestan i Justin Trudeau čija briljantna politička karijera se bliži svome kraju.
Justin Trudeau se rodio 1971. kada mu je otac bio premijer Kanade, pa možemo slobodno reći da je princ. To mu je otvorilo mogućnosti za političke karijeru što on relativno kasno iskorištava. Govorimo relativno kasno jer u politiku ulazi kada ima 36 godina, a u parlament je izabran 2008 godine.
U njemu je tiho bez komentara sjedio sve do 2012. kada odlučuje postati predsjednik Liberalne stranke. To mu uspjeva iz prve pošto na unutarstranačkim izborima dobio 80 % glasova. Nakon te pobjede na putu mu se jedino još nalazila Konzervativna stranka koja tada upravlja Kanadom.
Riječ je bila o stranci i vladi od koje su se nakon gotovo 10 godina Kanađani već umorili tako da izborna pobjeda Trudeaua nije nikoga iznenadila. Ono što je svih iznenadilo je bila veličina te pobjede pošto je Liberalna stranka 2015. skočila s 37 na 184 zastupnika. Svojom kombinacijom relativne mladosti i statusa princa on je Kanađane oborio s nogu !?
Četri godine kasnije on će kao i Trump 2016. osvojiti manje glasova od protivnika, ali će ipak pobjediti. Iako su Konzervativci osvojili 34.34 % glasova, Trudeau će s 33.12 % i puno više parlamentarnih mandata formirati manjinsku vladu. Ista prića se ponavlja i 2021. nakon raspada prve manjinske vlade pa Justin Trudeau formira drugu, najomraženiju izabranu vladu u povijesti Kanade. Bez obzira na tu “popularnost” činjenica je da zahvaljujućih ovoj pobjedi Trudeau deset godina vlada Kanadom.
U određenom smislu njegove premijerske politike su bile određene porjeklom. Justin Trudeau je pripadnik kanadske elite pa su njene pozicije ujedno i njegove. Time želimo konstatirati da on nije političar koji se pretvara kako bi dobio podrušku gospodarske i političke elite nego da on u te vrijednosti stvarno vjeruje.
Odmah nakon pobjede na prvim izborima, 2015. Justin Trudeau izjavljuje:
„Ne postoji temeljni, nacionalni identitet u Kanadi. Namjesto toga postoje zajedničke vrijednosti; otvorenost, poštovanje, rad, zahtjev za jednakošću i pravdom”. Te njegove pozicije je čak i New York Times nazvao ekstremno radikalnim, ali Kanađane to tada nije brinulo. Isto tako ih nije brinulo što je on 2016. nazvao Kanadu prvom postnacionalnom državom u svijetu.
U skladu s tom svojom politikom, vizijom on je otvorio kanadske granice migrantima što nas dovodi do 2018. Tada ga u poznatom „incidentu” tijekom njegovog posjeta gradiću pored Montreala jedna žena pita da li će vlada snositi troškove azilanata ? Kako je Trudeau odbio odgovoriti ona mu je nastavljala postavljati pitanja pa premijer odgovara: „netoleranciji prema migrantima nema mjesta u Kanadi” što isto nije odgovor. Na kraju je puknuo i povikao „tvom rasizmu ovdje nema mjesta” što je bio znak policiji da intervenira.
N aveli smo ovaj incident jer sada skačemo u 2024. kada Justin Trudeau viče: „privremeni migranti su 2017. činili 2.7 % stanovnika Kanade, a sada čine 7.5 %. To je previše, njihov broj trebamo smanjiti”. Sigurni smo da bi Trudeau iz 2018. sadašnjeg proglasio rasistom zbog takvog riječnika, ali to je samo dio priče. Drugi dio glasi da je Trudeau izgleda zaboravio tko je donio odluku o povećanju broja migranata…
Ta migrantska politika predstavlja samo dio Trudeau političkog miksa kojim je vladao Kanadom. Drugi dio predstavljaju zakoni o promociji homoseksualnih odnosa i zabrani promocije heteroseksualnih,a potom i ona o „uspavljivanju” ljudi kako bi se stvorile proračunske uštede. Zbog toga smo Justina Trudeaua prije 2 godine nazvali licem zapadne “humanističke” budućnosti, zapadne distopije.
Danas smo se sjetili premijera Justina Trudeaua pošto njegova stranka zaostaje za glavnom oporbenom između 15 i čak 20 posto !?