Klima 1000 godine

Početkom svibnja smo govorili o jednoj temeljnoj laži ekološkog pokreta koji govori o zagrijavanju naše planete. Ta temeljna laž se tiče uspoređivanja današnje temperature s onom s kraja malenog ledenog doba koje je trajalo između 1300 i 1850 godine. Svi se moramo složiti da suludo zvuči tvrdnja kako mi svi moramo zadržati globalnu temperaturu što bliže onoj iz ledenog doba.

Red je sada da pogledamo kakvo je bilo vrijeme prije početka malenog ledenog doba ili preciznije oko tisućite godine poslije Krista. To je u Europi bilo vrijeme kada su masline uzgajane u djelovima Njemačke što danas još uvijek nije moguće zbog tamošnjih za masline velikih hladnoća. Za razliku od tog doba danas imućniji stanovnici Njemačke tamo sade masline, ali koristeći sve moderne tehnologije da ih se zaštiti od hladnoće pa stoga možemo slobodno reći da je Europa 2020 godine još uvijek hladnija od Europe 1020 godine.

O tadašnjoj situaciji na Atlantiku nam najbolje govori svima poznata studija o temperaturi Sargaškog mora iz 1996 godine. Ta studija nam govori da je temperatura Sargaškog mora oko 1000 godine bila 1 stupanj celzija veća od današnje temperature ovog mora.

Slična se klimatska situacija dogodilo i u Sjevernoj Americi gdje su tamošnje topline stvorile sušu epskih razmjera po studiji koju je prenijela NASA 2004 godine. Pored ostalog ova studija napominje da bi daljnje zagrijavanje našeg planeta moglo dovesti do ponavljanja situacije iz 1000 godine poslije Krista.

O tadašnjem stanju u Kini nam govori studija koju je napisao Zhang De’er, član Kineske akademija meteoroloških nauka 1995 godine. Koristeći detaljne državne arhive carske Kine on je došao do podataka o sjevernoj granici uzgajanja agruma u Kini koja je ukazala da je temperatura u Kini 13 stoljeća bila za oko 1 stupanja celzija veća od one 1995 godine.

Kako je očito da postoji naučni konsenzus koji se gledajući povjesne izvore ne može osporiti moderni naučnici su morali naći način kako uskladiti vladajuću dogmu s naukom. Hegel je bio rekao “Povijest se dva puta ponavlja prvi put kao tragedija,a drugi put kao farsa” pa danas imamo takvu situaciju. Prvi put se to dogodilo kada su teorije Lisenka dovele do zatvaranja i pogubljavanja sovjetskih genetičara jer „nasljedni geni ne postoje”, a drugi put je to danas kada naučnici tvrde da je samo sjeverna hemisfera bila topliija nego danas dok južna to nije bila.

Na žalost po njih to je laž koju potvrđuje bezbroj danas bi rekli “zastarjelih studija”. Tako na primjer studija iz 2002 godine koju su napisali naučnici s NASA Earth Observatory tvrdi da su visoke temperature na Novom zelandu u XI stoljeću u skladu s sličnim temperaturama na Sjevernoj hemisferi. Na takvu identičnu situaciju ukazuju nam i podaci iz južne amerike ili preciznije Čile-a što jasno govori da su obje hemisfere naše planete imale u XI stoljeću imali temperature više nego što su to danas.

Oni koji tvrde da nema značajnije veze između ponašanja naučnika u doba Trofima Lisenka i današnjeg doba su djelomično, ali samo djelomično u pravu. Ako u to ne vjerujete red je sjetiti se afere Climategate kada su hakirane poruke naučnika koji se bave klimatologijom. Mark Frankel direktor American Association for the Advancement of Science je po pitanju podataka koji su ovim hakiranjem postali znani javnosti samo izjavio: “Nema dokaza falsificiranja podataka, ali se možemo zabrinuti povodom vrlo zanimljivih naučnih interpretacija”. On je još izjavio da su naučnici toliko uvjereni u svoju nauku i u svoju rezon da stupaju s pozicija ili si s nama ili si protiv nas.

To predstavlja stvarno stanje s današnjom dogmom o zatošljenju planete. Ponovo ćemo kao u prvom tekstu naglasiti da je naša planeta danas toplija nego što je bila prije 50 godina, ali to ne znači da je riječ o katastrofalnom zagrijavanju kao što histerično tvrde mediji.