Kavkaski problemi

  Rat Azerbejdžana i Armenije još formalno nije okončan jer nije dogovoren mirovni sporazum. Jedan od razloga zašto još postoje kavkaski problemi su zahtjevi Azerbejdžana kojima se de facto protivi i Europska unija.

  Armenija je prije 4 i pol godine izgubila rat s Azerbejdžanom kojeg je podržavala Turska. Od tada do danas mirovni sporazum nije potpisana i u realnosti traje stanje niti rata mira. Koristeći ovu situaciju Azerbejdžan je poslije duge opsade likvidirao Nagorni Karabakh i protjerao sve Armence.

I  stovremeno on pokušava anektirati neupitni armenski teritorij kao Zangezur, ali tu udara glavom o zid. Zbog iranske pretnje ratom Azerbejdžan potpisuje da neće anektirati dijelove državnog teritorija Armenije. To je potpisano na jesen 2023., ali tamošnja situacija se i dalje nije raščistila.

  Iz uvjerenja ili očaja Erevan se počeo okretati Zapadu tražeći od njega zaštitu. Zbog toga on prije godinu napušta ruski vojni savez i sklapa dogovore s SAD-om. Istovremeno u veljači 2023. na granicu ove dvije države dolaze europski mirotvorci čija misija je početkom 2025. produžena.

  Finalni rezultat tog zapadnog okretanja Armenije postaje potpisivanje dogovora o partnerstvu s SAD. To potpisivanje je praktički bio posljednji vanjskopolitički čin Bidenove administracije (14.01.2025.) što izaziva nezadovoljstvo Trumpa. Najbolji primjer toga nezadovoljstva nam postaje nedolazak obećanih američkih graničnih stručnjaka u Armeniju. Ukratko Trump nije ukinuo taj sporazum nego ga je pauzira,a što će dalje biti nitko ne zna.

  Po nasljednom predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijev glavni preostali problem u potpisivanju mirovnog sporazuma predstavljaju dvije glavne točke. Prva su međusobne tužbe pokrenute na internacionalnim sudovima koje moraju odbačene, a drugu predstavljaju europski mirotvorci na granici. Alijev priznaje da se mirotvorci nalaze na teritoriju Armenije, ali ipak zahtjeva njihovo micanje.

  Daljnji zahtjevi Azerbejdžana koji se ne spominju u sporazumu o primirju su otvaranje takozvanog Zangezur koridora, izmjena ustava Armenije i razoružavanje Armenije. Konkretno Azerbejdžan ultimativno zahtjeva da Armenija prestane kupovati novo oružje i vrati sve što je kupila od 2020.

  Konkretno znači svi ti zahtjevi se zajedno svode na dvije osnovne točke. Prva je micanje europskih mirotvoraca s armenske strane granice, a druga razoružanje Armenije da Azerbejdžan može raditi što želi. Te sve zahtjeve 28.01.2025. Alijev objašnjava riječima: „SSSR nam je oduzeo Zapadni Zangezur počinivši zločin protiv Azera. Mi nismo zaboravili Zangezur i mi ga nećemo nikada zaboraviti. Ponavljam mi nemamo namjere zauzeti teritorij Armenije. Ipak Armenija mora ispuniti svoje obveze i dopustiti Azerbejdžanu prolaz kroz Zangezur”.

  Kažite što želite, ali te njegove riječi zajedno s zahtjevima predstavljaju pretnju Armeniju. Riječ je o pretnji zbog koje Armenija traži, lobira po Washingtonu, ali to joj ne ide. Povodom toga američki državni medij Glas Amerike piše da je sastanak Pašinjan – JD Vance održan 06.02.2025. loše završio.

Drugim riječima situacija na Kavkazu se još nije smirila, nije normalizirala.