Jedan manje

  Ruski vojni savez ili punim imenom Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) je izgubila još jednog člana. Taj jedan manje član je Armenija koja je na godišnjicu ruske invazije Ukrajine suspendirala svoje članstvo u njemu.

  Nakon raspada SSSR-a 1992. dolazi do formiranje Organizacije o zajedničkoj sigurnosti u koju pristupa 9 bivših sovjetskih republika. Konkretno u ovu organizaciju nisu ušle samo Ukrajina, Moldavija i Baltičke države. Mi ovdje pretpostavljamo da Ukrajina nije bila ušla zbog sumnje u ruske namjere, Moldavija zbog želje za uniju s Rumunjskom, a Baltičke države zbog fokusa na EU.

  Kada bacimo pogled na političke odnose u postsovjetskom prostoru postaje nam jasno da je savez bio osuđen na neuspjeh. Dvije članice su međusobno ratovale, u druge dvije se vodio veliki građanski rat,a odnose u središnjoj Aziji je bolje ne spominjati.

  Gruzija i Azerbejdžan prvi napuštaju vojni savez 1999., a potom ga 2012. napušta Uzbekistan. Za njih i mnoge druge je CSTO izgubio smisao kada nije reagirao niti u etničkim sukobima niti u obojenim revolucijama. Odluka Rusije da intervenira u Kazahstanu 2022. je jednostavno došla prekasno za spasiti savez. Do nje je došlo 10 godina nakon što je Uzbekistan napustio CSTO zbog gradnje vojne baze u Kirgistanu.

  Prošli tjedan Uzbekistanu izvan ovog saveza pridružila i Armenija koja je po riječima tamošnjeg premijera zamrznula svoje članstvo. U toj odluci donesenoj 23.02.2024. se navodi da vojni savez nije ispunio svoje sigurnosne obveze prema Armeniji pa ga ona stoga napušta.

  Dan ranije je za utjecajan portal Politico armenski premijer Nikol Pashinyan naveo da su se ruski prioriteti promjenili. Po njemu oni su se promjenili jer Rusija zbog svog rata više nema kapaciteta pomoći Armeniji, a Turska i Azerbjedžan su joj postali puno važniji.

  To je argumentacija Armenije u napuštanju saveza,a moramo priznati da u njoj ima i neke istine. Da li je ona potpuna sada već predstavlja drugo pitanje pošto Rusija u Ukrajini koristi napadačko oružje. To ovdje navodimo jer Armenija sada već par godina kupuje obrambeno oružje pa se postavlja pitanje da li ga je mogla kupiti od nje ?

  Da li je mogla ili ne sada postaje teoretsko pitanje pošto je odluka o kupovini indijskog i francuskog oružja donesena ranije. U rujnu 2022. Armenija je potpisala ugovor o kupovini indijskog oružja nakon čega potpisuje onaj o francuskom.

  Od Indije Armenija kupuje artiljeriju, pješačko oružje, protuavionski i protudron sustave. S druge strane of Francuske su kupljeni radari koji omogućavaju pogađanje ciljeva na udaljenosti od 250 kilometara i oklopne transportere. Ti oklopni transporteri prestavljaju priču za sebe pošto niti Francuska više nema slobodnih vojnih kapaciteta. Time želimo reći da je ona prodala Armeniji transportere Bastion koje je Ukrajina odbila primiti jer su „sranje”.

  Dok se Armenija tako naoružava neupitnim obrambenim oružjem Azerbejdžan je odlučio kupiti ratne avione. Riječ je o pakistanskom-kineskim ratnim avionima JF-17 koje Azerbejdžan kupuje od Pakistana. Iz toga svega možemo doći da situacije da Pakistan i Indija testiraju svoje oružje na Kavkazu…

  Iz svega navedenog postaje očito da niti prvi niti drugi protivnik ne vjeruju u listopadski mirovni sporazum ? Potpisnici tog sporazuma su bili Azerbejdžan, Turska, Armenija, Iran i Rusija !? Pitanje svih pitanja sada postaje da li izlazak Armenije iz CSTO što mijenja u tom dogovoru ili ne ? Da li to daruje otvorene ruke Azerbejdžanu ?