Internet prevare
Često se u našim medijima govori o internet prevarama i kako se od njih zaštititi. Ono što se najčešće ne govori je tko najčešće izvodi internet prevare i ekonomija čijih država se temelji na njima.
Svi koji smo na internetu bili aktivni početkom 21 stoljeća se sjećamo tadašnjih internet prevara. Ako niste dobili email u kojemu Vas neki princ ili poslovni čovjek moli za pomoć nudeći pola svog bogatstva tada niste stvarno bili na internetu. Od tada do danas se način tih prevara promjenio, profesionalizirao pa iza njih stoje de facto mafijaške korporacije i države.
Kao primjer kako funkcioniraju stvarno profesionalne prevare ćemo navesti Heartland Tri-State Bank. Riječ je o banci koja kao i SVB bankrotira 2023 godine iako se o njoj nije pisalo. O SVB se pisalo jer su milijarderi trebali u njoj izgubiti novac dok se o Hertland nije previše pisalo jer bankrotira glupošću direktora.
Taj direktor je bio Shaun Hanes koji kao CEO banke još 2022. uživa lokalnu popularnost i upozorava na internet prevare. Najvjerojatnije tijekom te iste godine Hanes na internetu upoznaje „prijatelja”. Nakon mjeseci razgovora i sličnog prijatelj ga poziva na investiranje u kriptovalute i prvo investiranje rezultira uspjehom. Na kraju će on uložiti vlastiti obiteljski, crkveni, a na kraju i bankovni novac u kriptovalute.
Sveukupno Hanes ulaže 47 milijuna dolara u kriptovalute koje u stvarnosti ne postoje. Riječ je bila o profesionalno napravljenoj internet stranici u cilju prevare naivnih žrtava. Njegova banka na kraju bankrotira, a on je 19.08.2024. osuđen na 293 mjeseca zatvora.
Riječ je bila o profesionalnoj prevari na koju se potrošili iznimno puno vremena i novca. Na žrtvu koju se u profesionalnom žargonu zove svinja se trošemjeseci kako bi ju se uvjerilo u prijateljstvo. Potom su profesionalno napravljene internet stranice da bi se mjesece kasnije pokrenulo klanje svinje (profesionalni riječnik).
Iza te i sličnih prevara vrlo često stoje organizacije čija sjedišta se nalaze u Myanmaru (Burmi), Tajlandu, Kambodži i Laosu. Kako su žrtve tih „kriminalnih” organizacija često bili Kinezi ova je u siječnju 2025. počela pritiskati navedene države. Početkom veljače premijer Tajlanda leti u Kinu s obećanjem da će riješiti problem internet prevara, a u siječnju to čini i Burma. Rezultat toga postaje zatvaranje minimalno jednog velike centra za internet prevare i 13.02.2025., puštanje tamošnjih stvarnih ili navodnih internet robova.
To ne znači da je ova priča o državnim operacijama internet prevara niti približno završila. Neke od država u to uključenih bi zbog utjecaja na ekonomiju praktički bankrotirale ako odustanu od njih. Uzmimo kao primjer Kambodžu čiji godišnji BDP iznosi 32 milijarde dolara. Osim toga ona po podacima SAD-a godišnje zarađuje još 12 milijardi dolara na internet prevarama. Situacija je još gora s Laosom čiji BDP iznosi 14 milijardi dolara, a internet prevare mu donese još 11 milijardi.
To uplitanje država i njihovih paradržavnih korporacija u prevare je dignulo kvalitetu prevara na višu razinu. Najtužnije je da sve velesile znaju za te prevare i koje malene države stoje iza njih, a nitko ih ne želi zaustaviti.
Čovjek bi pomislio da im je nacionalnom interesu zaustaviti ove prevare, ali očito nikome nije.