Ideologija i stvarnost
Trenutačno je u SAD i zapadnoj Europi na vlasti ideologija koja govori o institucionalnom bijelom rasizmu. Po toj ideologiji bijelci su rođeni u grijehu, zbog originalnog početnog grijeha robovlasništva. Zbog tog nekadašnjeg robovlasničkog sustava bijelci neće nikada moći oprati svoje grijehe.
U određenom smislu ta ideologija je nastala iz Njemačke vladajuće ideologije originalnog grijeha. Tako nam Paul Gottfried govori kako su Njemci žrtve desetljećima duge indoktrinacije koja govori da su zbog zločina nacizma niži od svih ljudskih bića pa jedino mogu oprati svoje grijehe tako da svoju državu poklone migrantima. S time se potpuno slaže i socijalist Thilo Sarrazin koji tvrdi da veliki dio Njemaca da je njihove samoukinuće pravedna kazna za narod čiji su očevi i djedovi bili članovi SS.
Ta nova ideologija nam pored ostalog govori da Black Panthers pokret (1966-82) nije bila kriminalna organizacija koja je počinila bezbrojna ubojstva i bila omražena među crncima. Moderna ideologija nam govori da Black Panthers pokret bio u stvarnosti pokret za crnačka prava u SAD omiljena među Afroamerikancima.
Držeći se te nove ideologije Afroamerikanac Sean Collins tvrdi “Epicentar bijesa Afroamerikanaca je legitimni strah da Afroamerikanac može biti ubijen bilo gdje, bilo kada prije svega od strane policije. To je osjećaj koji u sebi nose Afroamerikanci od nastanka SAD-a”.
Kada usporedimo te njegove riječu, tu ideologiju s stvarnošću otkriti ćemo da on kao i mnogi drugi lažu, ali još je Goebels tvrdio da sto puta ponovljena laž postane istina. Kada bi policija ubijala crnce jer su crnci tada bi odnos između ubijenih Afroamerikanaca i Afroamerikanki bio 1:1, dok u stvarnosti on iznosi 25:1 što ukazuje na druge razloge.
Kako u Europi realno govoreći nije bilo crnaca prije 50 godina posebno zanimljivi su nam ispitivanja javnog mijenja iz SAD. Posljednje značajnije ispitivanje javnog mijenja po ovom pitanju je provedeno pod utjecajem smrti Georga Floyda i masovnih demonstracija početkom lipnja 2020 godine. To ispitivanje javnog mijenja nam je reklo kako 44 % crnaca smatra da su oni ili članovi njihovih obitelji bili žrtve policijskog maltretiranja. S druge strane 41 % crnaca je doživjelo da policija pomaže njima ili nekom njihovom članu obitelji kada se nalazio u opasnosti. Ti podaci ispitivanja javnog mijenja nam ukazuju da se mišljenje crne zajednice nije promjenilo u odnosu na ono iz 2015 godine. Zanimljivo je s druge strane da je ovo lipanjsko ispitivanje javnog mijenja ukazalo na drastični porast zadovoljstvo Afroamerikanaca s američkom policijom. Tako je 2015 godine njih 50 % bilo zadovoljno policijom, a početkom lipnja 2020 godine njih 72 %.
Slična ispitivanja javnog mijenja s sličnim rezultatom su bila provedena i 2014 godine nakon smrti Afroamerikanca Erica Garnera tokom uhićenja u New Yorku. Tada je 46 % crnaca izjavilo kako su zabrinuti zbog policijskog nasilja, a 53 % je reklo da nisu.
Za kraj ćemo navesti još samo jedno od bezbrojnih ispitivanja javnog mijenja u New York-u. U tom ispitivanju javnog mijenja iz studenog 2014 jedno od pitanja je bilo “Da li policija treba upotrebiti silu ako osoba koju žele uhititi izjavi da neće dopustiti uhićenje ?” 54 % crnaca je izjavilo da policija treba upotrebiti silu, a njih 20 % da treba pustiti sumnjivu osobu.
Ta sva ispitivanja javnog mijenja nam jasno govore da crnci vjeruju u policiju i traže zaštitu od nje što je potpuno u suprotnosti s onim što tvrde aktivisti iz Black Liver Matter koji žive u svom svijetu i uopće ne predstavljaju interese crne manjine niti u SAD niti u zapadnoj Europi. Ova moderna ideologija o originalnom grijehu bijelaca istovremeno vređa bijelce i uopće ne predstavlja gledišta crne manjine o policiji.