Europski plinovodi

  Europski plinovodi se nalaze pod kontrolom malog broja država. Tu se na pravom mjestu nalazi Rusija nakon koje dolazi Turska i na kraju Italija.

  Najveći dio svojih potreba za plinom članice Europske unije zadovoljavaju uvozom. Rusija u tom uvoza igra odlučujuću ulogu još iz doba Sovjetskog saveza kada je izgradila svoj prvi naftovod. Od tada pa sve do danas gradili su se novi naftovodi i plinovodi koji su povezivali Ruska polja nafte i plina s Europom.

  Trenutačno su izgrađeni plinovodi koji povezuju Rusiju preko Bjelorusije, Ukrajine, Baltičkog i Crnog mora s Europom. Odnos Europske unije prema ovim plinovodima je otvoreno govoreći licemjeran.

  S jedne strane Europska unija je dala dopuštenje za gradnju plinovoda Sjeverni tok koji povezuje Njemačku i Rusija, a s druge je zabranila Južni tok koji je trebao povezati Balkan s Rusijom. Kako bi zaobišla Europsku zabranu Rusija je izgradila Južnik tok koji nju povezuje s Turskom nakon čega plin može na Balkan.

  Kako bi se smanjio utjecaj Rusije na energetsku situaciju u Europi odlučeno je prije više od 10 godina izgraditi plinovod kroz Tursku. Ideja je bila izgraditi plinovod koji će povezati Azerbejdžan i Austriju. Na kraju se od toga plana odustalo pa su Azerbejdžan i Turska napravili plinovod koje se povezuje s onim koji ide u Italiju.

  Praktički istovremeno se počela planirati gradnja plinovoda istočnog Mediterana. Riječ je o plinovodu koji je trebao povezati plinska polja Izraela i Cipra s potrošačima u Grčkoj i Italiji. Riječ je o plinovodu koji je preko Cipra i Krete trebao doći do Peloponeza i potom nastaviti dalje kroz Grčku. (slika)

  Riječ je o slobodno možemo reći plinovodu demokracija jer ciljano izbjegava teritorije svih autokratskih država. Taj plinovod je uživao punu podršku Europske unije, Trumpove administracije i otvoreni bijes Erdogana zbog zaobilaženja Turske.

  Stupanjem na vlast Bidenove administracije situacija se drastično promjenila pošto je ona stala na stranu Turske. U skladu s tim SAD je početkom 2022 godine praktički uložio veto na ovaj plinovod što je izazvalo oduševljenje Erdogana. Predsjednik Erdogan je praktički odmah počeo u medijima govoriti kako je bila riječ o gospodarski neopravdanom plinovodu i puno drugih sličnih stvari.

  Ono što on u svojim govorima nije naveo bi bilo da ekonomska isplativost nikada nije bila pretjerano važna. Cilj tog plinovoda je bila smanjiti energetski utjecaj autokrata bio to Putin, Erdogan ili Sisi na Europsku opskrbu plinom.

  Propašću ovog plinovoda jedina u teoriji, samo u teoriji demokratska države iz koje Europa dobiva plin je Alžir. Tu je isto došlo do manjih promjena krajem prošle godine pošto se promjenio vlasnik plinovoda koji povezuje Alžir i Italiju što ipak nema veće važnosti.

  Za kraj nam je red još navesti dogovor Grčke i Egipta iz studenog 2021 godine. Očekujući da će SAD uložiti veto na plinovod koji zaobilazi Tursku Grčka je sklopila dogovor s Egiptom. Po tom dogovor električne mreže ovih država će se spojiti podvodnim kabelom, a istovremeno će se između država izgraditi plinovod.