Europska minimalna plaća

  Prije približno 30 mjeseci nakon više godine rasprava i traženja konzensusa donesen je zakon koji utvrđuje iznos europske minimalne plaće. Taj zakon je ubrzo po donošenju osporen pa je u siječnju 2025. došlo prvo pravno mišljenje da je zakon protivan europskom „ustavu”.

  Europsko predsjedništvo ili službenim imenom Vijeće Europske unije dana  07.06.2022. nadglasavanjem donosi zakon/direktivu o minimalnoj plaći. Kasnije će ovaj zakon potvrditi Europski parlament pa on 19.10.2022. stupa na snagu.

  Zakonom su nacionalnim državama postavljena dva ograničenja po postavljanju minimalne plaće. Prvo je da bruto minimalna plaća mora biti minimalno 60% bruto medijane,a drugo da bruto minimalna plaća bude minimalno 50% bruto prosječne plaće.

  Taj zakon kao i ranije postignuti većine članica i Europske komisiji o minimalnoj plaći imaju utjecaj na Hrvatsku. To je stvarni razlog za povećanje naše minimalne plaće i domaće poduzetnike koji ne prosvjeduju protiv povećanja.

  Govorimo o domaćoj minimalnoj plaći koja 2019. iznosi samo 400 eura neto,a 2024. već 677. Ove godine ona je dodatno povećana na oko 750 eura neto. Ljubitelji vlade tom povećanju sigurno plješću i HDZ ga iskorištava u izborno vrijeme, ali realnost je drugačija.

  Riječ je o realnosti koji indirektno spominje i sam premijer Andrej Plenković. On se u svojoj odluci o povećanju minimalne plaće poziva na europske zakone navodeći da će nova minimalna plaća iznositi 63.11% medijane i 54.10% prosječne. Tu ćemo samo navesti kako je lijepo vidjeti da premijer živi u realnom svijetu, a ne onom samohvale.

  Hrvatska je tako reagirala na ovaj europski zakon,a slično su reagirale i druge članice. Još prije nego što zakon stupa na snagu Njemačka diže minimalnu plaću za 15% na 12 eura po satu. Belgijska vlada nakon donošenja zakona priznaje da je njena minimalna plaća preniska i da će ju morati povećati. Za kraj ćemo još samo spomenuti Irsku koja navodi da će europski zakon o minimalnoj plaći provoditi od 2026.

  Protiv ovog europskog zakona su u predsjedništvu glasovali samo Danska i Švedska dok je Mađarska bila suzdržana. Skandinavci se nisu pomirili s porazom pa Kraljevina Danska odlučuje tužiti u cilju ukidanja europskog zakona o minimalnoj plaći. Glavni argument za njihovu tužbu postaje pozivanje na europski ustav koji zabranjuje Europskoj uniji mješanje u zakone o plaći.

  Procedura po kojoj funkcionira Europski traži da se prije presude dobije pravno mišljenje o opravdanosti ili ne postupka. To mišljenje je dobiveno 14.01.2025. i u njemu se navodi da je europski zakon o minimalnoj plaći protuustavan. Drugim riječima savjetničko mišljenje je da Europski sud pravde mora ukinuti zakon o minimalnoj plaći.

  Krajem ožujka će Europski sud donijeti svoju odluku koja sada baš nitko ne može procjeniti. S jedne strane on praktički uvijek presuđuje u cilju centraliziranja EU, ukidanja država dok s druge strane riječ bi bila o presudu koja košta poslovne subjekte.

  Što reći osim da napeto čekamo presudu.