Domaća ekonomija

  Jedno od političkih pitanja u našoj zanimljivoj izbornoj atmosferi je postalo gospodarsko stanje. Budimo iskreni pa priznajmo da je tematika domaća ekonomija postala aktivna na zahtjev Plenkovića kako bi se ukazalo na neuspjehe Milanovića.

  Gospodarsku priču o Milanovićevom premijerskom razdoblju započinjemo izborne 2011 godine. Tada je HDZ vlada Jadranke Kosor u cilju dizanja gospodarskog rasta ciljano povećala proračunski manjak. Te 2011. on iznosi 7.8 % BDP-a Hrvatske pa ga je premijer Zoran Milanović u razdoblju 2012-15 pokušavao smanjiti. On je u tome uspio tako da 2015. proračunski deficit iznosi „samo” 3.2 %.

  U određenom smislu riječ je bila o izgubljene 4 godine pošto je Hrvatska ekonomija u pravom smislu te riječi stajala na mjestu. Za to stajanje na mjestu je neupitno kriv premijer Zoran Milanović kao što je isto bio kriv za neiskorištavanje europskih fondova. Bez obzira na sve to ne smijemo zaboraviti jednu sitnicu. Njegovu vladavinu obilježava ulazak Hrvatske u Europsku uniju i odlazak stotina tisuća mladih u Njemačku, Irsku… Time želimo reći da je BDP stajao na mjestu, ali je BDP po stanovniku rastao.

  Govoreći dalje o Milanovićevom razdoblju na vlasti nužno je napomenuti da on nije ostao u dobrom sjećanju. Tijekom svoje 4 godine stezanja remena on je podignuo minimalnu plaću manje od 10 %, a slično i mirovine. Na taj način on je oštetio socijalno najosjetljivije dijelove našeg društva, one koje od SDP-a traže pravdu i razumjevanje.

  Za razliku od njega Andrej Plenković je u suradnji s EU razumio da se gospodarstvo može i mora podignuti osobnom potrošnjom i europskim fondovima. U skladu s tim on je počeo ozbiljno dizati plaće i mirovine pa u prve 3 godine njegove vladavine one rastu 20 % !? To zajedno s drugim mjerama je dovelo do rasta BDP-a od 17.6 % što je stvarno izuzetan rezultat.

  Sljedeće dvije godine, 2020. i 2021. ćemo zbog posljedica korona pandemije preskočiti i odmah otići na 2022. Tada je naš gospodarski rast iznosio 6.3 % BDP-a, a već sljedeće godine se normalizira na 2.8 %.

  Razlog za taj rast je dvojak. Za glasače prvi važniji dio predstavlja nastavak povećanje minimalca i s njim vezanih drugih plaća. One su porasle s 400 eura neto u 2019. na 677 eura u 2024. što predstavlja povećanje od 69.3 %. Normalno istovremeno su porasle i mirovine što ne treba niti spominjati.

  Drugi razlog za povećanje gospodarskog rasta predstavljaju i dalje europski fondovi dok su treći migranti. Njihovim dolaskom se ujedno povećao i broj stanovnika što je dovelo do rasta BDP-a jer više ljudi i više troši. Samo 2023 godine Hrvatska je izdala 172 499 radnih dozvola, a 2024. će ih navodno biti izdano 200 000.

   Oni danas čine 4.4 % stanovnika Hrvatske i strogo pojednostavljeno su odgovorni za podizanje BDP-a od 4.4 %. Govorimo strogo pojednostavljeno jer će se ekonomisti u beskraj svađati koliki je ekonomski koeficjent radnih migranata. Oni se svađaju da li je 0.5, 1.0, 1.5 ili na na primjer 2.0 %.

  Mi smo ovdje sve pojednostavili i stavili koeficjent 1 pošto Hrvatska ima 1.6 milijuna radnika, 1.2 umirovljenika i 1.1 neaktivnih. Nitko ne može osporiti da strani radnici bez obzira na količinu novca koju šalju u svoje države dio koriste u Hrvatskoj.

  Sve u svemu Zoran Milanović je kao premijer bio ekonomski neuspješan. On je bio neuspješan jer je provodio politike koje diktira Europska unija. Iz identičnog razloga je došlo do podizanja plaća u vrijeme Andreja Plenkovića. Ukratko Europska unija je naredila dizanje plaća u istočnoj Europi pa su one išle gore. Kao primjer toga ćemo navesti Latviju u kojoj je 2017. minimalna plaća bila 380 eura, a danas ona iznosi 700. Svaka sličnost s Hrvatskom je namjerna.

  Isto naravno vredi i za mirovine, a slika koju smo postavili predstavlja dio internet kampanje jedne stranke. 

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina