Europska agencija za okoliš
Svake dvije godine Europska agencija za okoliš izlazi s izvještajem o napretku EU u zelenoj tranziciji. Najnoviji izvještaj je napisan u siječnju 2025.,a pušten u javnost 19.02.2025.
Priču o tome što je u njemu napisanom ćemo započeti pozitivom. Pošto ćete se sigurno složiti ćete se da nema ništa pozitivnijeg od spašavanja života nas i naših sugrađana danas započinjemo s tim.
Svake godine u Europskoj uniji 239 000 ljudi navodno umre od posljedica udisanja sitnih čestica. Zbog toga su donesene smjernice da se do 2030. mora smanjiti broj tih smrti za minimalno 55% u odnosu na 2005. Kako sada izgleda taj postotak će biti premašen pošto se očekuje da će 2030. biti 64% manje umrlih zbog udisanja sitnih čestica.
Ono što se u izvještaju ne navodi je da glavni razlog za taj pozitivni rezultat postaje odustanje od vozila koja koriste dizel. Budimo iskreni pa priznajmo na kraju krajeva da je razlog nevažan,a jedino važno je finalni rezultat.
Drugi dijelovi ekološkog plana koji će se sigurno ispuniti su državna potrošnja za zelenu tranziciju, zeleni poslovi i inovacija. Razlog za sve navedeno je neupitno financiranje iz proračuna pa je red preći na njega.
Porezi za zelenu tranziciju kao i oni za zaštitu okoliša će se vrlo vjerojatno povećavati po planu. Glavni razlog za to predstavlja povećanje cijene ispuštanja stakleničkih plinova i novi porezi po ovom pitanju. Prije svega tu se cilja na novi porez koji stupa na snagu 2027.
Strogo pojednostavljeno govoreći sada termoelektrane na plin i ugljen plaćaju porez na ispuštene stakleničke plinove. Od 2027. će taj porez plaćati kućanstva (za grijanje) i vlasnici automobila. Normalno oni ga neće plaćati direktno što bi izazvalo revoluciju, nego indirektno. Drugim riječima plaćati će ga oni koji prodaju energiju kućanstvima (na primjer INA) pa će to prebaciti na krajnje potrošače. Cilj poreza je prisiliti Europljane da napuste fosilna goriva i uz put da proračun na tome zaradi.
Red je da ostanemo kod energije pa navedemo stanje po pitanju korištenja obnovljivih izvora energije. Tijekom 2023. obnovljiva energije je činila 24.5% europskog energetskog miksa. Ona je najčešća u proizvodnji električne energije pošto je 45.3% sve energije proizvedeno iz obnovljivih izvora. U drugim ekonomskim sektorima taj udio je puno, puno niži pa tako dolazimo do 24.5% sve energije.
Kada se spominju obnovljivi izvori u Europskoj uniji cilja se prije svega na biomasu jer na nju otpada 50% sve obnovljive energije. Nakon nje dolazi vjetar s 17%, hidroelektrane 13%, solarna energije 9%, a potom dolaze toplinske pumpe i biogoriva.
Procjene Europske agencije za okoliš navode da EU neće do 2030. postići cilj od 42.5% energije iz obnovljivih izvora. Druga po njima negativna vijest je da mi u Europskoj uniji trošimo više planetarnih resursa nego što je to poželjno. Prvi problem predstavlja da se naši gradovi se šire zauzimajući tako dodatne terene. To je protivno europskoj politici koja traži da se do 2050. ne uzme niti 1 novi kvadratni kilometar zemljišta.
Po Agenciji za okoliš drugi, puno veći problem predstavljaju sami građani koji nastavljaju kupovati i kupovati. Konkretno se navodi da je potrošnja u EU između 2010. i 2022. porasla za 8% namjesto da se smanjuje. Tu se još navodi da Europljani troše više resursa od onog što im pripada po površini planete.
Cilj Europske unije je da Europljani smanje svoju potrošnju do 2030., ali to se neće dogoditi. Potrošnja će se nastaviti povećavati u količini i vrsti proizvoda kao i zbog očekivanog ekonomskog rasta. Jednostavno nikako da u EU zaživi ideja degrowth politike.
Svi podaci navedeni u tekstu su iz izvještaja Europske agencije za okoliš.