Država u krizi
Demokratska Rumunjska danas nema niti predsjednika, niti premijera, niti predsjednika Senata, a ekonomija joj je u banani. Ukratko ona je država u krizi.
U epicentru današnjih rumunjskih problema se nalazi sada već bivši socijalistički premijer Marcel Ciolacu. Kako je prošla godina bila superizborna ne samo u Hrvatskoj nego i Rumunjskoj premijer donosi odluku da kapom i šakom djeli državne novce.
Rezultat te politike postaje skakanje proračunskog manjka s očekivanih 5% BDP-a, na 8.65% u 2024. Kako pravila Europske unije govore da nitko ne bi smio proračunski manjak od 3% godišnje Rumunjska će morat početi drastično rezati izdatke. U određenom smislu posljednji poklon Ciolacua postaje da će novi premijer biti prisiljen smanjiti državnu potrošnju za 20+ milijardi eura što će ga politički koštati.
Mnogi će sada reći da je Marcel Ciolacu (slika) to izvodio kako bi se osobno obogatio, ali stvar je puno jednostavnija. On je bio premijer koalicione vlade pa mu je cilj bio pobjeći iz koalicionih i unutarstranačkih svađa na poziciju predsjednika. Logika je bila daš lovu narodu, daš lovu politički moćnima i postaneš predsjednik.
Na kraju plan se nije ostvario pošto premijer u prvom krugu predsjedničkih izbora osvaja glasove siromašnih, ali završava tek na trećem mjestu. Drugim riječima nije izborio ulazak u drugi krug izbora za predsjednika što postaje jedan od razlog njihovog poništenja.
Gotovo istovremeno su se održali i parlamentarni izbori koje za razliku od predsjedničkih Ciolacu preživljava. Time želimo reći da njegova vlada gubi zastupnike u parlamentu, ali zahvaljujući drugim strankama i predstavnicima manjina formira novu vladu. To ujedno znači da on ostaje na političkoj sceni šireći i dalje nered.
Prosinačko poništenje predsjedničkih izbora je ujedno značilo da Rumunjska neće 21.12.2024. dobiti novog predsjednika. Kako bi rješio taj problem Ustavni sud u svojoj odluci o poništenju izbora ujedno govori da će predsjednik Klaus Iohannis ostati na svojoj poziciji do izbora novog predsjednika.
Riječ je bila o realno govoreći protuustavnoj odluci, pa predsjednik 12.02.2025. podnosi ostavku. On ju ne podnosi dobrovoljno ili iz osjećaja dužnosti nego pod pretnjom parlamentarnog opoziva. Po rumunjskoj liniji predsjedničkog nasljeđivanja vršitelj dužnosti predsjednika postaje tadašnji predsjednik Senata Ilie Bolojan.
Bolojan je stupio na svoju predsjedničku dužnost 12.02.2025, znači prije gotovo 3 mjeseca. U svom tom vremenu međusobno posvađana vladajuća koalicija kojom predsjeda premijer Ciolacu nije uspjela izabrati drugog predsjednika Senata. Drugim riječima vršitelj dužnosti predsjednika Senata je i dalje Mircea Abrudean.
To je bila političko-ekonomska kriza do ponavljanja prvog kruga predsjedničkih izbora održanih 04.05.2025. Nakon njih kriza se produbljuje jer je pobjednik prvog kruga George Simon koji osvaja 41% glasova. U izbornoj kampanji Simon uzima plašt Georgescua kojemu je zabranjeno izaći na izbore i osvaja gotovo duplo više glasova od najbližeg protivnika.
Nakon te uvjerljive pobjede kritičara Europske unije premijer Marcel Ciolacu 06.05.2025. napokon odlazi u “mirovinu”. Tom ostavkom Rumunjska ostaje i bez premijera,a vršitelj dužnosti postaje ministar policije Catalin Prediou. Pretpostavljamo da će se istovremeno kao premijer i ministar policije potruditi da drugi krug izbora završi poštetnim rezultatom.
Sve u svemu Rumunjska je država bez predsjednika, premijera i predsjednika Senata. Možemo samo čestitati tamošnjoj vladajućoj klasi i Europskoj uniji na „odlično” obavljenom poslu.
Naći sličan primjer totalne političke anarhije u nekoj državi je praktički nemoguće.
Bravo majstori.