Doing business više ne postoji

  Doing business više ne postoji je vijest koja izaziva različite reakcije među našim ekonomistima. Oni koji svoje znanje izvlače iz ovog i slično indeksa sada rone suze, dok oni koji se bave konkretnom ekonomijom piju šampanjac.

  Možemo reći već 15 godina domaće vlade svoje uspjehe i neuspjehe su manje gledale po stvarnim rezultatima, a više po doing business ljestvici. Jutarnji list nam 2018 godine navodi da je Doing business vjerojatno najčešće citirana publikacija.

  Riječ je inače o publikaciji koju je izdavala Svjetska banka. U teoriji ova ljestvica se sastavljala po principu što je država gospodarski otvorenija to je ona više na njoj. Pored ostaloga se gledalo koje države se najbrže reformiraju, najbrže otvaraju svoju ekonomiju.

  Hrvatska je na ovoj ljestvici država s „reformiranom”, otvorenom ekonomijom fluktuirala. To ne znači da se ona nije reformirala, nego da niti jedna reforma nikada nije dovoljna. Nakon jedne reforme treba provesti drugu, treću, četvrtu i slično.

  Odnos Hrvatske prema ovoj ljestvici ćemo se sjetiti uz pomoć naših premijera. Premijer Zoran Milanović je govorio da mu je strateški cilj uvesti Hrvatsku u top 10 europskih država ljestvice Doing Business. S druge strane premijer Plenković se 2019 godine pohvalio napretkom Hrvatske na ovom indeksu.

  Koliko je ovaj indeks bio realan najbolje nam govori njen poredak. Na njoj se Gruzija nalazi ispred Velike Britanije, Švedske i slično, a Makedonija ispred Njemačke, Japana i Španjolske. Općenito postojao je cijeli tucet problema s ovom ljestvicom koji ukazuju da je ona bila politička, a ne gospodarska.

  Priča o Doing business je završila po istom scenariju koji je potresao Vijeće Europe. Istražitelji u Vijeću Europu su bili dobili zadatak da otkriju SAMO korupciju iz Azerbedžana. Sve ostalo im je bilo zabranjeno istraživati.

  Konkretno u ovom slučaju neprijatelj je bila Kina. Istraživanje o utjecaju Kine na ljestvicu je bilo otkriveno još 2020 godine pa se sada došlo do zaključka da je bolje ukinuti ljestvicu. Sada kada je otkriven masivni skandal više ju nije bilo moguće prezentirati kao pošteni prikaz lakoće poslovanja.

  Naravno ova ljestvica lakoće poslovanja se odavno nalazila pod opravdanim kritikama. Domaći zagovornici Doing Business će sigurno navesti da je lakše poslovati u Makedoniji nego u Hrvatskoj, ali neke stvari ne mogu osporiti. Oni ne mogu osporiti da je riječ o političkoj,a ne gospodarskoj ljestvici. To nam je bilo nužno ponoviti jer neki odbijaju taj podatak.

  Uzmimo tako primjer neoliberalnog Čilea. On su tamo na vlasti tijekom posljednjih 15-20 godina imali svoje verzije SDP-a i HDZ-a. Kada bi tamo izborima pobjedi socijalisti Doing Business odmah ruši Čile na ljestvici i potom ga automatski podignuo kada pobjedi „nacionalist”. Govorimo o automatskoj reakciji na rezultat izbora i ništa drugo.

  Govoreći dalje o Doing Business red je spomenuti kako je njegov izdavač, Svjetska banka još ranije priznala probleme. 2013 godine je pravni odjel Svjetske banke iskazao zabrinutost jer se ne uzimaju u obzir beneficije regulacije. Slično je tako 2018 godine glavni ekonomist Svjetske banke priznao da je politika utjecala na poredak Čilea. Odmah potom on je bio najuren s posla…

  Ukratko Doing Business publikacija nikada nije bila ljestvica lakoće poslovanja nego marketinška akcija u cilju snižavanja poreza, radnih i mirovinskih prava. To da je puno stručnjaka vjerovalo u tu ljestvicu govori o njima, a ne o lakoći poslovanja u Hrvatskoj i drugim državama.

4.7 6 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina