Definicija hrane

  Znate priču koja govori kako moderni znanstvenici znaju da je globalne klimatske promjene izazvao čovjek, ali ne znaju tko je muškarac, a tko žena ? Isto tako vredi i za hranu da definicija hrane treba biti zakonski donesena.

  Svi su očekivali da će priča o definiciji hrane u Europskoj uniji završiti presudom Europskog suda „pravde” 2017. Riječ je o presudi koja govori da se samo za proizvode životinjskog porjekla mogu koristiti pojmove maslac, mlijeko i sir.

  Držeći se te presude Francuska 2020. donosi zakon po kojemu samo proizvodi od stvarnog mesa mogu prodavati pod imenom kobasica, hamburger, odrezak i slično. Zbog toga je došlo do zabrane prodaje veggie burgera koji se prodaje u susjednoj Njemačkoj. To je naravno dovelo do čudne tužbe udruge Vegetarijanaca. Govorimo čudne jer vegetarijanci čine 4.6% stanovnika EU, pa su stoga „nevažni”.

  Bez obzira na to oni su pokrenuli nove tužbe i lobiranja općenito na Zapadu pa je od 2020. do danas došlo do puno promjena. Primjer te rasprave je ona o mlijeku koja u SAD završava 2023. Tada Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) odlučuje da „mlijeko” proizvedeno od biljaka može biti prodavano kao mlijeko.

  Istovremeno s ovim događajem u SAD, pokrenuta je i slična rasprava, lobiranje u Velikoj Britaniji. Tamo je vlada u Londonu najavila odluku o zabrani korištenje pojma maslac, mlijeko i slično za biljne proizvode. Ta najava je dovela do početka lobiranje protiv ove odluke koja završava na sudu. Na kraju britanski sud presuđuje da europski zakoni ne zabranjuju korištenje pojma mlijeko za biljne proizvode.

  U određenom smislu Europska komisija se vodila britanskim primjerom i pobjegla iz rasprave o pravnoj definiciji mesnih i mlječnih proizvoda. Ona je odlučila da Europski sud pravde treba donijeti odluku o tome.

  Na kraju on 04.10.2024. donosi svoju presudu, svoje na prvi pogled Solomonsko rješenje. U presudi se govori da članice koje nisu pravno definirale meso i mlijeko ne mogu zabraniti biljnim proizvodima korištenje pojmova koji su se tradicionalno koristila za mesne i mliječne proizvode.

  Rekli smo na prvi pogled Solomonsko jer je ono puno toga, ali nije to. Riječ je o presudi koja glumi nepristranost dok je u stvarnosti sve osim toga. Tko je prije samo 5 ili 10 godina mogao misliti da ćemo živjeti u tako nenormalnoj stvarnosti da se moraju pravno definirati meso i mlijeko ? Red je upitati se ujedno zašto tu stati, zašto ne i pravo definirati vodu ili zrak jer kako ovo ide…

  Ukratko Europski sud pravde je praktički istog dana presudio da 50 milijuna osoba ima pravo na azil i da meso i mlijeko više u stvarnosti to nisu. Nekako nam se čini da trebamo više demokracije, a manje diktature bila on pravda ili politička.