Ostavke u Njemačkoj

  Nakon 3 godine vladavine „miševi” su počeli napuštati brod koji tone. Ostavke u Njemačkoj su tijekom posljednjih mjesec dana dala oba predsjednika Zelene stranke i generalni sekretar Socijalista.

   Uz pomoć Vladimira Putina Angela Merkel stupi na vlast 2005. i od tada pa do dobrovoljnog odlaska u mirovinu biva glorificirana od medija. Gotovo odmah po njenom odstupanja s vlasti ti isti mediji su je počeli proglašavati krivom za ono što su je ranije hvalili.

  Posljednji njen poklon Njemačkoj je bio instaliranje omraženog Lascheta za šefa CDU-a. Zbog toga SPD (Socijalisti) relativno jednostavno s Zelenima pobjeđuje na izborima 2021. i formiraju vladu s poduzetnički nastrojenim FDP-om. U programu vlade je pisalo o većem dizanju minimalne plaće, gradnji novih stanova, glasovanje s 16 godina, novom zakon o državljanstvu, provođenju zelene transformacije i podršci formiranju Europske federacije.

   U određenom smislu se ova vlada 3 godine kasnije raspada i istovremeno se ne može raspasti. Razmišljanje Njemaca o njoj se najbolje vidjelo na regionalnim izborima održanim u rujnu 2024. iako oni ne predstavljaju pravu usporedbu. Na onima održanim 2019. su stranke koje 2021. formiraju vladu osvojile 41.7% glasova, a 2024. osvajaju 31%.

  Glavni gubitnici na tim izborima i onima kasnije je bila stranka Zelenih što 25.09.2024 dovodi do ostavke njena dva predsjednika. Kao jedan od razloga za ostavku se navodi da je stranka uspjela ući u samo jedan „regionalni” parlament. To znači da je osvojila manje od 5% glasova u Brandenburgu i Turingiji,a samo u Saksoniji prelazi tu izbornu granicu.

  U oproštajnom govoru Omid Nouripour (slika) koji je došao u Njemačku iz Irana 1988. pita da li je moguće provesti dobre politike koje teže miru, slobodi, pravdi, prosperitetu i zaštiti klime ? Sada već bivša supredsjednica Ricarda Lang u svom oproštajnom govoru navodi da se Njemačka nalazi na raskrižju; „da li ćemo biti država koja će ostati na kursu klimatske neutralnosti, zaštite prosperiteta i socijalne kohezije danas i sutra ? Da li ćemo biti država u kojoj će pobjediti oni koji nas žele vratiti natrag”.

  Nakon ovih ostavki 14 dana kasnije neopozivu ostavku daje i generalni sekretar SPD-a, Kevin Kuhnert. Riječ je o ostavci koja izaziva iznenađenje pošto budimo pošteni i priznajmo stranka nije ostvarila tako loše izborne rezultate. Kao razlog ostavke Kuhnert navodi zdravstvene razloge što je vjerojatno i točno.

   Govorimo vjerojatno točno pošto je njegov posao u određenom smislu bio iskakati iz svake paštete u obrani vladi. Njega su poluozbiljno nazivali vrhovni branitelj SPD-a na televiziji i u radio programima. Braniti svaki dan neuspješnu vladu u javnosti neupitno dovodi do stresa pa je vjerojatno stvarno otišao iz zdravstvenih razloga.

  Njegovim odlaskom se sve mijenja u SPD-u pošto je on bio „instalirao” sadašnje predsjednike stranke. Time želimo reći da se on 2021. usprotivio tome da Scholz bude istovremeno kancelar i predsjednik SPD-a. Zbog toga je za supredsjednika stranke bio izabran Lars Klingbeil, a ne Scholz.

  U određenom smislu Njemačku koju potresa ekonomska depresija je sada suočena i s političkom krizom pošto oni koji su sve zakuhali bježe u političku mirovinu.

  Za kraj ćemo još samo reći da njemačka vlada konkretno laže kada govori o ekonomskoj recesiji u Njemačku. Po njoj Njemačka će se zbog pada BDP-a 2024 nalaziti u ekonomskoj recesiji. Kako je Njemačka i 2023. bila u recesiji tada se ona sada ulazi u ekonomsku depresiju.