Danska geta
Danska je 2018 godine izglasala zakon kojim se ultimativno zahtjeva integracija migranata u tamošnje društvo. Od donošenja zakona je prošlo više od 30 mjeseci pa je red pogledati kako on funkcionira.
Za početak nam je nužno naglasiti kako je taj kontroverzni zakon bila izglasala vlada kojom dominira liberalna stranka Venstre, ali to je bilo nedovoljno da se ona spasi na parlamentarnim izborima 2019 godina. Tada vlast osvaja socijaldemokratska stranka koja je u izbornoj kampanji tvrdila da Venstre nije dovoljno radikalan po pitanju odnosa prema migrantima u Danskoj.
Po zakonu donesenom 2018 godine kvartovi u kojima živi veliki broj migranata, istovremeno pate od visoke nezaposlenosti i siromaštva će se zvati geto. Roditelji iz tih kvartova će imati izbor između slanja djeteta od trenutka kada navrši jednu godino minimalno 25 sati tjedno u vrtić ili će izgubiti pravo na dječji doplatak.
Roditelji iz geta koji pošalju svoju djecu na duže putovanje u državu iz koje potiče su po ovom zakonu mogli biti osuđeni na 4 godine robije. Ta putovanja se inače nazivaju reedukacijskim putovanjima,a roditelji će biti kažnjeni jer ona štete edukacijskom i svakom drugom razvoju djeteta.
Za kraj spominjanja ovog zakona ćemo samo spomenuti proteste članova tamošnje migrantske zajednice pa ćemo ovdje spomenuti riječi parlamentarne zastupnice Yildiz Akdogan. Ona je izjavila „Ljudi znaju jako malo o svojoj povijesti o našem Europskom ne tako lijepom dobu. Mi znamo za što se veže pojam geto”.
Gledajući parametre iz zakona o integraciji iz 2018 godine tada je u Danskoj postojalo 28 kvartova koji su deklarirani getima. Jednostavno možemo reći da je vlada Danske tada bila odlučila da slomi formiranje stranih kvartova, paradržava na svom teritoriju.
Sastavni dio integracije tih problematičnih migrantskih kvartova se sastoji u tome da samo 40 % stanova u njima mogu biti socijalni, državni. Kako bi se to postiglo vlada je u nekima od njih donijela odluku o rušenju socijalnih stanova i na njihovom mjestu građenju privatnih stanova koji će biti prodavani na tržištu.
Danas 30 mjeseci nakon što je donesen prvobitni zakon vlada kojom predsjeda Mette Frederiksen (na slici) priprema njegove nadopune po kojima će se dodatno ojačati integracija migranata i njihovih potomaka u dansko društvo. Povodom toga je tamošnji ministar unutrašnjih poslova Kaare Dybvad Bek izjavio kako previsoki postotak stranaca u određenom kvartu povećava rizik od nastanka religioznih i kulturoloških paralelnih društava.
Cilj novog zakona je ograničenje maksimalnog broja nezapadnih stranaca u određenom kvartu na 30 % tijekom sljedećeg desetljeća. Taj zakon se na kraju krajeva samo nastavlja na navodno uspješni prošli zakon protiv kojeg su protestirale muslimanske udruge i nevladine organizacije.
Taj prvobitni zakon mi nazivamo uspješnim pošto je broj geta smanjen s 28 njih 2019 godine na samo 15 geta 2021 godine. Koliko je to smanjivanje stvarno realno, a koliko predstavlja birokratsko igranje podacima mi stvarno ne možemo odgovoriti.