Cijepljenje za podizanje rejtinga
Cijepljenje za podizanje rejtinga Hrvatske je poruka našeg premijera Plenkovića. Ona ujedno najbolje ukazuje razliku između razmišljanja naše elite i običnog stanovništva.
Tijekom svog nastupa za medije naš premijer Andrej Plenković se pohvalio podizanjem financijskog rejtinga Hrvatske. Kao razlog za to podizanje rejtinga Fitch je naveo uspješnu turističku sezonu tijekom je stiglo 80 % turista u odnosu na one iz 2019 i budućeg uvođenje eura.
Iako je stiglo 80 % turista u odnosu na 2019 godinu oni su uživali u slobodi nakon godine dana pandemije i stoga potrošili više novca. Strogo financijski, strogo gospodarski gledajući turistička 2021 godina je bila najbolja u povijesti Hrvatske.
Fitch je u svojoj ocjeni najavio da jedina financijska prijetnja u bliskoj budućnosti ostaje pandemija. U toj ocjeni on nije spomenuo nužnost cijepljenja ili išta vezanog s tim. Govoreći dalje Fitch je još naveo kako procjenjuje da će javni dug 2023 godine iznositi 77.9 % BDP-a i da 2023 ulazimo u eurozonu.
Premijer Plenković je uzeo ove ocjene Fitcha kako bi pohvalio svoj uspješan rad. On je govorio kako Hrvatska danas ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti i kako nam ekonomija raste. To je još začini hvaljenjem da se od kada je on preuzeo vlast kreditni rejting Hrvatske dignuo 6 puta.
To sve što je naveo predstavlja neupitnu istinu, ali nakon toga započinju problemi. Prvi problem ispadne pitanje cijepljenja. Tu je on govorio kako agencije prate koliko nas se cijepi i kakav nam je tempo cjepljenja. Jednostavno po njemu cjepljenje je bitno za dizanje kreditnog rejtinga Hrvatske.
Ta izjava se ubrzo dokazala netočnom, da ovdje ne kažemo glupom na primjeru Gibraltara koji je sve cijepio. Ovaj britanski teritorij je učinio i bolje od toga pošto je Gibraltar cijepio 118 % stanovnika i sada ima korona epidemiju. U posljednjih 7 dana Gibraltar je imao 1,379 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, a Hrvatska „samo” 888 (na dan 18.11.2021). Ukratko Gibraltar koji ima duplo veći postotak cijepljenih od Hrvatske istovremeno ima i 50 % više oboljelih.
To nam ujedno govori da je premijer Plenković rekao neistinu kada je govorio o kreditnom rejtinu, cijepljenju i oboljavanju. Drugi problematični dio te njegove izjave su bankari. Tko se u Hrvatskoj želi cijepiti kako bi se bankari bolje osjećali ? Na Hladna istina smo već više puta govorili o različitim interesima financijaša i realne ekonomije !?
Kada bi Hrvatskoj stvarno bilo u interesu dignuti kreditni rejting i smanjiti dug ona bi ukinula obvezne mirovinske fondove. To su učinile druge države kao na primjer Poljska, Mađarska i slično ispunjavajući želje svojih građana. Oni su to učinile znajući da obvezni mirovinski fondovi prave rupu u proračunu i davaju niže mirovine. Vremenski posljednja je to učinila Estonija, ali Hrvatska od njih ne odustaje.
Hrvatska vlada zna svu štetnost obveznih mirovinskih fondova, ali ih ona ne može ukinuti jer njome vladaju financijaši. U skladu s tim Plenković se bio bavio kvadraturom kruga. On je dopustio svima da napuste obvezne mirovinske fondove po odlasku u mirovinu dok ih je istovremeno ostavio na miru. Drugim riječima Hrvatska će se i dalje zaduživati kako bi ih financirala.
Svi znamo da to samo po sebi za Hrvatsku nema smisla pošto ova strategija rezultira iseljavanjem Hrvata i rušenjem kreditnog rejtinga. Bez obzira na to on s njom nastavlja što neupitno ukazuje da dizanje kreditnog rejtinga nije prioritet njegove vlade. Prioritet njegove vlade je zaštita interesa financijske industrije pa stoga njegove priče o državnom rejtingu možemo preskakati.