Carine nas osiromašuju

  Nakon ponovnog ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću medijska poruka je postala carine nas osiromašuju. Zanimljivo nam ispadne da to nitko nije spominjao u doba Bidena.

  Već nakon izborne pobjede Trumpa Financial Times izlazi s tekstom imena: „Predložene carine riskiraju napraviti nas siromašnijima”. U tom kratkom tekstu se govori da će visoke uvozne carine povećati vrijednost američkog dolara i smanjiti američki izvoz. Istovremeno će američke ekonomija postati zatvorenija što će dovesti do smanjenja inovativnosti i produktivnosti.

  Nakon ulaska Trumpa u Bijelu kući i njegovih mjera povici carine nas osiromašuju postaje gotovo histerični. The Economist piše da će nove carine učiniti svijet i SAD siromašnijima i da neće istovremeno pokrenuti industrijsku obnovu. The Washington Post je ovaj mjesec objašnjavao da će carine napraviti Ameriku siromašnijom,a to čine i bezbrojni drugi mediji.

  Uzmimo kao još jedan primjer američki praktički paradržavni NPR koji 04.03.2025. govori zašto je protiv carina. Po njemu uvozne carine predstavljaju porez koji plaćaju Amerikanci. Zbog odluke predsjednika sada će svako domaćinstvo plaćati 1072 dolara dodatnog poreza godišnje. U tekstu se inače „slave” ciljane carine koje Trumpa donosi u prvom mandatu za razliku od današnjih općih carina.

  Kada govorimo o ovoj tematici problem se javlja kada maknemo kalendar 6 ili 12 mjeseci natrag. Dovoljno je sjetiti se riječi predsjednika Bidena i njegove odluke o uvoznim carinama na proizvode iz Kine. Objašnjavajući razlog za uvođenje carina on 14.05.2024. kritizira prvu Trumpovu administraciju jer carinama nije zaštitila američka radna mjesta.

  Tu odluku mediji nisu kritizirali tekstovima o osiromašivanju Amerikanaca nego su govorili o gospodarskoj borbi s Kinom. Isto kao i Biden, Kanada bez značajnijih kritika uvodi carine na kineske proizvode. Riječ je bila o carinama na automobile, aluminij i željezo što će imati „pozitivni efekat” za kanadski automobilski sektor. Identičnu situaciju imamo i u Europskoj uniji koja 2024. uvozi carinu na kineske automobile bez da se itko pobunio.

  To nam daruje nekakve naznake da se problem ne nalazi u carinama nego u onima tko ih uvodi. Iz američke perspektive carine na Kinu imaju smisla pošto ovdje govorimo o trgovinskom odnosu države trećeg i prvog svijeta. Država trećeg svijeta ispadne SAD pošto su njegovi glavni izvozni proizvodi soja i nafta. S druge strane glavni izvozni proizvodi Kine ispadne tehnološka oprema.

  Iako mi osuđujemo Trumpovo uvođenje carina državama s kojima je u gospodarskom savezu (Meksiko i Kanada) mi razumijemo motive. Ti motivi vrede i za uvođenje američkih carina Europskoj uniji. Što mislite koliko iznosi američki trgovinski deficit ? Ako mislite da iznosi 100 ili 500 milijardi dolara gadno griješite. Trgovinski deficit SAD-a iznosi gotovo 1000 milijardi dolara. Konkretno on je 2024. iznosio 918 milijardi dolara !?

  Taj deficit predstavlja odgovor svima onima koji tvrde da carine osiromašuju SAD. On se jednostavno govoreći mora jako smanjiti da ponovno bude podnošljiv, da se američka industrija ponovno pokrene.