Brexit dogovor
Kao što i ptice na grani već znaju državljani Velike Britanije su na referendumu 23. lipnja 2016 godine izabrali izlazak iz Europske unije. Nakon ovog referenduma u Velikoj Britaniji je bilo potrebno održati još dva kvazi referenduma, još dvoje parlamentarnih izbora da bi ona napokon 01 veljače 2020 godine formalno napustila Europsku uniju.
Kako Brexit očito nije priča koja može brzo i jednostavno završiti on još uvijek nije dovršen pošto je trenutačno Velika Britanija istovremeno u Europskoj uniji i izvan nje do 01. siječnja 2021 godine. Do ovog datuma oni moraju postići dogovor o budućem odnosu Velike Britanije i Europske unije ili će navodno doći do nekog “katastrofalnog” tvrdog Brexita. Ovi pregovori koji se i danas održavaju se trenutačno nalaze u slijepoj ulici.
Do sada je održano 7 rundi pregovora između Velike Britanije i Europske unije o budućnim odnosima. Nakon posljednje runde pregovora koja je održana u drugoj polovici kolovoza Michel Barnier (na slici), pregovarač Europske unije je izašao s iz europske perspektive glavnim problemima u postizanju dogovora.
Na prvom mjestu se po njemu nalazi dogovor o ribolovu u britanskim vodama. Trenutačno 60 % sve ribe ulovljene u britanskim vodama ulove nebritanske ribarice. Zbog toga osnovni uvjet Europske komisije za sklapanje dogovora je da Velika Britanija dopusti ribaricama članica Europske unije ulazak u njenu ogromnu ekskluzivnu ekonomsku zonu. To je za Veliku Britaniju neprihvatljivo iako zagovornici dogovora, britanske kapitulacije po ovom pitanju tvrde da je ribarstvo potpuno nevažno za britansku ekonomiju pa ga se stoga može žrtvovati u zamjenu za banke.
Drugi iznimno problematični dio u pregovorima je onaj o državnoj pomoći tvrtkama. Po ovom pitanju kao i onom ribarstva Europska komisija ultimativno postavlja svoje zahtjeve. Taj ultimativni zahtjev ovdje glasi “Velika Britanija ne može davati državnu pomoć svojim tvrtkama bez blagoslova, bez kontrole Europske unije”.
Poziciju Velike Britanije po ovim pitanjima je vrlo jasno rekao njen glavni pregovarač David Frost u svojoj izjavi za medije:”Od samog početka mi smo bili vrlo jasni u našim pozicijima, o onome na što mi možemo pristati na tim područja koja su osnovna za nas kao neovisnu državu.”
Vrativši se nazad na pozicije Europske unije navesti ćemo da njen glavni pregovarač navodi kako Velika Britanija nije dovoljno “fleksibilna” po pitanju tržišne ekonomije, ribarstva i arbitražama dok je Europska komisija izjavila da ako Velika Britanija ne postane “fleksibilnija” po pitanju državne pomoći sljedeći krug pregovora će završiti neuspjehom. Britanska vlada na to odgovara tvrdnjama da Europska unija traži od Velike Britanije ono što su Britanci već dvaput svojim glasovanjem odbili.
Dok tako Brisel prijeti da će izbaciti Veliku Britaniju s zajedničkog europskog tržišta, vlada u Londonu tvrdi da im je gospodarski gledajući bolje biti izvan tog tržišta nego prihvatiti da Europska komisija ocjenjuje koja britanska državna pomoć britanskim tvrtkama je prihvatljiva, a koja to nije. Ta pozicija britanske vlade se možemo to slobodno reći temelji na nacionalizmu, ali kada njega preskočimo, njega zaboravimo onda dolazimo do gospodarskih pozicija. Ta britanska gospodarska pozicija nam govori da britanska vlada procjenjuje kako Europska komisija loše upravlja gospodarskom politikom Unije.
Sigurno se mnogi pitaju da li će na kraju biti postignut dogovor o izlasku Velike Britanije iz Europske unije ? Ispravan odgovor glasi da će dogovor biti postignut, a jedino pitanje koje preostaje bi bilo da li će biti riječ o pravom dogovoru ili onim kojim će se samo spašavati reputacija Europske unije.
[…] Mučenje koje preživljava Velika Britanija s druge strane nakon što su njeni građani na referendumu izabrali Brexit predstavlja drugi primjer pokušaja blokiranja referenduma. Nakon njega Velikoj Britaniji je bilo nužno provesti još 2 kvazi referenduma, sada 5 godina kasnije još uvijek nije potpuno izvan Europske unije i pitanje je da li će to ikada uopće biti. […]
[…] Već smo u rujnu 2020 godine nakon 7 rundi pregovora znali da osnovni problem za budućnost odnosa čine navodno ribarstvo i državna p…. To je ujedno bilo doba kada su mediji vršili paniku da dogovor neće biti postignut zbog […]
[…] U doba ulaska Hrvatske u Europsku uniju eurokrati su očekivali da će ona 2023 imati 29 članova. Taj plan su srušili građani kojima su njihove vlade dale mogućnost glasovanja na referendumima. Riječ je o planu kojeg je srušio San Marino kada su 20 listopada 2013 tamošnji građani odbili ulazak u Europsku uniju. Normalno puno poznatiji slučaj biva Brexit referendum nakon kojeg Velika Britanija napušta Europsku uniju. […]