Borbeni avioni

Kupovina borbenih aviona je jedna od onih stvari koje Hrvatska priprema kroz desetljeća bez da na kraju zaključio posao. Još 2007 godine Hrvatska je donijela odluku o kupovini 12 višenamjenskih borbenih aviona za 800 milijuna dolara. Bez obzira na tu odluku kao što svi znamo Hrvatska do dan danas nije kupila niti jedan borbeni avion.

Jedna od odluka donesenih 2007 godine je bila i da ćemo kupiti borbenih avion s samo jednim motorom pošto zbog naše veličine nama snažniji avioni nisu potrebni. Zbog te odluke iz popisa aviona koje možemo kupiti su izbačeni Eurofighter i F15 pa se u osnovi sve svelo na švedski Gripen kojeg je Češka početkom 21 stoljeća platila 68 milijuna eura po komadu i američki F 16 kojeg je u isto vrijeme Poljska platila 74 milijuna eura. Nužno je za kraj ovog dijela naglasiti da je trošak leta aviona F 16 za 50 % veći od troška leta Gripena.

Na kraju kao što svi znamo 2018 godine Hrvatska je odlučila kupiti 30 godina stare izraelske borbene avione F-16 Barak samo da bi potom natječaj bio poništen zbog nemogućnosti dostave aviona. Normalna, logična i poštena reakcija na tu odluku bila da se onda potpisao ugovor o nabavi aviona s proizvođačem koji je dao drugu najbolju ponudu, ali kako se u našim školama i na fakultetima ne predaje logika sve je prebačeno na početak i nitko nije odgovorao zbog jasnih grešaka u nabavi.

Početkom ove godine viceadmiral Robert Hranj izjavljuje da je Hrvatska poslala službene obavijesti kojim poziva članice Europske unije i SAD da im dostave ponude za kupovinu aviona. U pismu se konkretno navodimo mogućnost kupovine novih aviona F-16 iz SAD ili Gripen iz Švedske. Osim novih otvara se mogućnost kupovine polovnih F-16 aviona iz Grčke, Izraela ili Norveške kao i polovnog Eurofightera iz Italije ili Rafala iz Francuske.

Taj popis aviona nam za početak ukazuje na 3 stvari. Prva od njih bi bila odbacivanje vojnog konsenzusa o potrebi nabave borbenog aviona s jednim motorom pošto Eurofighter ima 2 motora. Druga stvar je izbacivanje iz postupka nabave južnokorejskog borbenog aviona FA-50. Riječ je o ne pretjerano jakom avionu kojih nam 16 primjeraka Korejci nude za 750 milijuna dolara nudeći u zamjenu dostavu korejskih proizvoda u Europu preko luke Rijeka. Treća stvar koja upada svima nama u oči je da vlada nije odustala od nabave izraelskih polovnih aviona F-16 Barak niti nakon šamarčine koju je dobila iz SAD prije malo više od godine dana.

Općenito govoreći Korejci i Šveđani u odnosu s Hrvatskom rade osnovnu grešku, smatraju nas državom s funkcionalnim gospodarstvom. Drugim riječima oni tvrde kupite naše avione, a zauzvrat mi ćemo kupiti vaše proizvode. Uzevši konkretni primjer Šveđana samo ćemo ovdje navesti da su u zamjenu za kupovinu Gripena Mađari dobili dvije tvornice Electoluxa, a Česi su im u zamjenu prodali milijardu eura svojih proizvoda. Tako se sklapaju ugovori o kupovini borbenih aviona u svijetu, ali mi živimo u Hrvatskoj.

Sve u svemu ovaj novi proces nabave aviona u nas se poklopio s obnovom borbenog aviona F-16 u SAD-u i Indiji pošto je to od ovog ljeta zajednički projekt ove dvije države. Trenutačno Bahrain, Slovačka, Bugarska i Tajvan čekaju dostavu više od 100 aviona F-16 koje su bili naručili od Lockheed Martin kompanije.

Pitanje svih pitanja više nije kao ranije koje ćemo avione kupiti nego da li je naša vlada u stanju sklopiti ugovor o nabavi aviona. Kao što smo vidjeli to nije bila 2018 godine pa se stoga to trebamo pitati.

Ovaj tekst je nastao povodom pristigle Francuske ponude za prodaju svojih polovnih aviona Rafal.